Američki diplomatski predstavnici navodno su upozorili čelnika SDA Bakira Izetbegovića da ne bi blagonaklono gledali na uključivanje Stranke za BiH u novu vlast na federalnoj i državnoj razini. Prema informacijama koje je objavio Hrvatski Medijski Servis (HMS), razlog bi mogao biti protivljenje Stranke za BiH aktualnom modelu realizacije projekta Južne plinske interkonekcije.
Riječ je o strateškom energetskom projektu kojim bi Bosna i Hercegovina dobila mogućnost dopreme prirodnog plina preko Hrvatske, uključujući plin s LNG terminala na Krku. Projekt je posljednjih godina bio predmet političkih prijepora zbog pitanja vlasništva, upravljanja i izbora tvrtke koja bi ga trebala realizirati.
Prema navodima HMS-a, američki diplomatski krugovi protive se ulasku Stranke za BiH u vlast upravo zbog njezina stava o zakonskim rješenjima vezanim uz plinovod. Te navode treba razlikovati od službeno objavljenih priopćenja američkog veleposlanstva, u kojima takav uvjet nije javno potvrđen.
Južna plinska interkonekcija i uloga američke kompanije
Izmjenama Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, koje su prema tekstu HMS-a usvojene u travnju, američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. Sarajevo određena je kao glavni investitor i nositelj projekta umjesto poduzeća BH-Gas.
Tvrtka je u vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC. HMS navodi da je direktor tvrtke Jesse Binnall, bivši odvjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa, dok je potpredsjednik Joseph Flynn, brat bivšeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna.
Upravo je uključivanje američkog investitora postalo jedno od ključnih pitanja u raspravi o budućnosti projekta, koji bi trebao omogućiti dodatni pravac opskrbe BiH plinom i smanjiti ovisnost o ruskim energentima.
Zašto se Stranka za BiH protivi zakonskim izmjenama?
Stranka za BiH kritizirala je način na koji su izmjene zakona donesene, uključujući hitnu proceduru, izostanak javnog natječaja te isključivanje BH-Gasa iz primarne uloge u projektu.
Čelnik stranke Semir Efendić, prema navodima HMS-a, i dalje se protivi usvojenom zakonskom modelu. Kritike se odnose na transparentnost postupka i način dodjele posla privatnom američkom investitoru.
S druge strane, zagovornici usvojenog modela smatraju da bi uključivanje američke kompanije moglo pomoći u deblokadi projekta nakon dugotrajnih političkih nesuglasica.
Prije izmjena zakona, HDZ BiH i njegov predsjednik Dragan Čović zagovarali su osnivanje nove kompanije sa sjedištem u Mostaru i većinskim vlasništvom Vlade Federacije BiH. Kao argumente navodili su činjenicu da bi znatan dio plinovoda prolazio kroz hercegovačke županije, kao i kritike na račun poslovanja i nacionalne zastupljenosti zaposlenih u BH-Gasu.
Prijepori između političkih stranaka usporavali su dogovor o modelu realizacije projekta, nakon čega je predloženo rješenje s američkim investitorom.
Sastanak Bakira Izetbegovića i američkog diplomata Johna Ginkela
Pitanje Južne plinske interkonekcije ponovno je u središte političkih odnosa došlo nakon sastanka Bakira Izetbegovića s Johnom Ginkelom, otpravnikom poslova Veleposlanstva SAD-a u Bosni i Hercegovini.
Prema priopćenju SDA, razgovaralo se o aktualnoj političkoj situaciji, rezultatima općih izbora i formiranju vlasti na svim razinama.
U priopćenju je istaknuta potreba za što bržom provedbom izbornih rezultata, učinkovitijim funkcioniranjem institucija i nastavkom reformskih procesa. Razgovaralo se i o gospodarskoj suradnji, mogućim američkim ulaganjima te projektima koji bi mogli pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta.
Izetbegović je, prema istom priopćenju, naglasio važnost partnerstva Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država te ulogu SAD-a u očuvanju stabilnosti i sigurnosti zemlje.
Međutim, u javno objavljenom priopćenju nisu izrijekom navedeni ni Južna plinska interkonekcija ni eventualni uvjeti američke strane povezani s formiranjem vlasti. Zbog toga nije moguće samo na temelju tog dokumenta potvrditi da je Ginkel od Izetbegovića zatražio isključivanje Stranke za BiH iz buduće koalicije.
Želi li SDA popraviti odnose s novom američkom administracijom?
Odnosi SDA i američkih predstavnika važan su dio političkog konteksta u kojem se razgovara o formiranju vlasti i strateškim energetskim projektima u BiH.
SDA je u prethodnom mandatnom razdoblju ostala izvan vladajuće koalicije na federalnoj i državnoj razini, a odnosi stranke s tadašnjim američkim veleposlanikom Michaelom Murphyjem bili su predmet političkih rasprava.
HMS ocjenjuje da je Izetbegoviću važno unaprijediti odnose s aktualnom američkom administracijom, osobito u kontekstu američkih ulaganja i Južne plinske interkonekcije.
U tom se kontekstu postavlja pitanje bi li uključivanje Stranke za BiH, koja se protivi sadašnjem zakonskom modelu projekta, moglo zakomplicirati odnose SDA s američkim diplomatskim predstavnicima.
Za sada, međutim, javno dostupno priopćenje o sastanku Izetbegovića i Ginkela ne potvrđuje da je američka strana postavila takav uvjet.
Južna interkonekcija ostaje važno političko i energetsko pitanje
Južna plinska interkonekcija jedan je od strateški važnih energetskih projekata za Bosnu i Hercegovinu. Njezina realizacija mogla bi omogućiti dodatni pravac opskrbe plinom iz Hrvatske, ali su pitanja upravljanja, investitora i transparentnosti postupka postala predmet političkih sukoba.
Hoće li neslaganja oko projekta utjecati na buduće koalicijske dogovore i odnose SDA sa Strankom za BiH, ostaje otvoreno pitanje.
Navodi o protivljenju američkih diplomata ulasku Stranke za BiH u vlast zasad se temelje na informacijama koje je objavio HMS, dok službeno priopćenje o sastanku Izetbegovića i Ginkela takav zaključak ne potvrđuje izravno.
