Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović obratio se zastupnicima Vijeće Europe u Strasbourg povodom 25. godišnjice članstva Bosne i Hercegovine.
U svom govoru poručio je kako “BiH mora postati funkcionalna građanska država bez ikakve hegemonije” – izjava koja je odmah izazvala snažne političke reakcije.
Brkić: “Ovo nije stav BiH, nego jedne politike”
Zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić oštro je kritizirao Bećirovićev nastup, nazvavši ga primjerom predstavljanja partijskih i jednostranih stavova na međunarodnoj sceni.
Prema njegovim riječima, takav pristup daje “alibi svima koji žele mijenjati ustavni poredak BiH” definiran Daytonski mirovni sporazum.
Sukob vizija: građanska država vs. konstitutivni narodi
Brkić upozorava da zagovaranje građanskog modela na međunarodnim forumima otvara prostor i drugim političkim akterima da promoviraju vlastite, često suprotne vizije BiH.
Podsjeća da je temelj države definiran formulom “3-2-1” – tri konstitutivna naroda, dva entiteta i jedna država – što je ugrađeno u Ustav BiH.
Presude sudova – različita tumačenja
Bećirović se u svom govoru pozvao na presude Europski sud za ljudska prava, no Brkić ističe da iste presude također potvrđuju potrebu zaštite kolektivnih prava.
Posebno naglašava važnost odluke U-23/14 Ljubić, koja govori o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda.
Povjerenje dodatno narušeno
Prema Brkiću, ovakav istup dodatno narušava ionako krhko povjerenje unutar Predsjedništva BiH i otežava politički dijalog.
Zaključuje kako je riječ o retorici koja može imati unutarnjopolitičku svrhu, ali ne doprinosi stabilnosti, jačanju institucija niti pomirenju u Bosni i Hercegovini i regiji.
Nova politička realnost
Ovaj događaj još jednom potvrđuje duboke podjele oko budućeg uređenja BiH – između zagovornika građanskog modela i onih koji inzistiraju na ustavnoj ravnoteži konstitutivnih naroda.
Jasno je da će ova rasprava i dalje biti u središtu političkih sukoba u zemlji.
