Ako se Daytonska pravila mogu različito tumačiti, ali ustavotvorac nije zamislio da će ih netko zlorabiti kao u slučaju Komšića, tako i funkcioniranje federalnih domova dugoročno ne može funkcionirati zaobilaženjem dogovorene koalicije i nacionalnog preglasavanja. Izaslanik iz SDA je dao svoje viđenje popunjavanja Ustavnog suda Federacije vraćajući se na odredbe OHR-a.
Nije ova situacija nešto novo. Ovakav tip preglasavanja se događao i ranije kod dominantno bošnjačkog imenovanja predsjedatelja doma naroda.
Tko će popuniti Ustavni sud, OHR je tražio da to bude do 20. siječnja, a hoće li nakon toga reagirati ili ne nitko ne zna. No, kako će se ubuduće postaviti i reagirati hrvatski zastupnici? Među hrvatskim izaslanicima postoje i oni iz dominantno bošnjačkih stranaka koji su načelno protiv preglasavanja, ali su se drugačije postavili u konačnom glasanju.
Hrvate se nastoji zadovoljiti minimalnim Ustavom propisanim pravima. Možemo li pružiti konkretan otpor takvoj praksi ili opet ići u razgovore i politički dijalog?
Iako nije došlo do glasanja oko Ustavnog suda većina bošnjačkih zastupnika je iskazala spremnost u raspravama da se ide u smjeru uzurpiranja pozicije koji je do sada dogovorom pripadao hrvatskom narodu. Opet se vraćamo na to da su vrata našeg međusobnog nepovjerenja širom otvorili raniji visoki predstavnici svojim intervencijama.
