Gotovo tri desetljeća nakon polaganja temeljnog kamena za crkvu Kristova uskrsnuća u središtu Mostara, projekt se ponovno suočava s ozbiljnom preprekom. Iako su imovinskopravni sporovi oko zemljišta pravomoćno okončani i pribavljene potrebne dozvole, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Hercegovačko-neretvanske županije ukinulo je urbanističku suglasnost koju je ranije izdao Grad Mostar.
Postupak je pokrenut nakon zahtjeva Medžlisa Islamske zajednice Mostar, a odluka Ministarstva ponovno je otvorila pitanje budućnosti izgradnje crkve na ovoj lokaciji. Iz Mostarsko-duvanjske biskupije poručuju kako neće odustati od projekta te najavljuju zaštitu svojih prava pred nadležnim institucijama.
O novom razvoju događaja izvijestio je Večernji list BiH.
Biskupija osporava odluku Ministarstva: Ne odustajemo od izgradnje
Iz Mostarsko-duvanjske biskupije potvrđeno je da su imovinskopravni sporovi vezani uz zemljište pravomoćno riješeni te da su pribavljene potrebne dozvole za nastavak projekta. Buduća crkva trebala bi služiti vjernicima koji se već desetljećima mole u improviziranom prostoru na lokaciji nekadašnjeg objekta JNA.
Međutim, nakon inspekcijskog postupka pokrenutog na zahtjev Medžlisa Islamske zajednice Mostar, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja HNŽ-a, na čijem je čelu Bekir Isaković, ukinulo je urbanističku suglasnost Grada Mostara.
Iz Biskupije odluku smatraju pravno neutemeljenom i najavljuju da će svoja prava štititi pred nadležnim institucijama.
„Imovinskopravni sporovi oko zemljišta pravomoćno su riješeni, a Biskupija je pribavila potrebne dozvole za nastavak izgradnje crkve. Nažalost, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja HNŽ-a nedavno je ukinulo urbanističku suglasnost nakon inspekcijskog postupka pokrenutog na zahtjev Medžlisa Islamske zajednice Mostar. Smatramo tu odluku pravno neutemeljenom te ćemo svoja prava štititi pred nadležnim institucijama. Biskupija ostaje odlučna u namjeri da nastavi izgradnju crkve, a o konkretnom početku radova pravodobno ćemo obavijestiti javnost”, navode iz Biskupije.
Imovinskopravni sporovi pravomoćno su završeni
Novi administrativni postupak otvoren je nakon što su imovinskopravna pitanja vezana uz zemljište prošla sudsku proceduru. Među ranijim sporovima bili su i slučajevi obitelji Živković te Salamona Atijasa, koji su potraživali naknadu za zemljište.
U slučaju obitelji Živković sud je Gradu Mostaru naložio isplatu 1.187.212 konvertibilnih maraka, uz zakonske kamate, za zemljište površine 2.289 četvornih metara. Pravomoćno je okončan i postupak Salamona Atijasa, koji je također tražio naknadu za zemljište.
Povijest projekta seže desetljećima unatrag. Prema povijesnom pregledu Mostarskog muftijstva, biskup Petar Čule još je 1958. godine inzistirao na gradnji katedrale u tom dijelu grada.
Katolička crkva smatrala je da joj komunističke vlasti nisu omogućile gradnju na željenoj lokaciji, nego su pod posebnim uvjetima odobrile gradnju na Balinovcu.
U travnju 1994. Biskupski ordinarijat zatražio je uvjete za izgradnju reprezentativne crkve, uz obrazloženje da bi se time djelomično ispravila ranija nepravda prema Katoličkoj crkvi. Urbanistički uvjeti utvrđeni su u kolovozu iste godine, a odlukama iz listopada 1994. i srpnja 1995. zemljište je dodijeljeno Biskupskom ordinarijatu.
Temeljni kamen položio je i gradilište blagoslovio biskup Ratko Perić 12. veljače 1996. godine. Idejno rješenje predviđalo je crkvu visoku 68 metara, no radovi su nakon nekoliko godina zaustavljeni.
Spor oko lokacije i Lakišića harema
Položaj buduće crkve već je ranije bio predmet osporavanja Medžlisa Islamske zajednice Mostar i Mostarskog muftijstva. U svojim istupima predstavnici Islamske zajednice lokaciju su povezivali s prostorom koji nazivaju Lakišića haremom.
Spor oko prostora u središtu Mostara tako se godinama ne odnosi samo na pitanje gradnje crkve, nego i na različita tumačenja povijesti, vlasničkih odnosa i namjene zemljišta.
Dodatnu dimenziju raspravi daje činjenica da se Medžlis Islamske zajednice Mostar protivi i izgradnji Hrvatskog narodnog kazališta, čija se lokacija nalazi približno 300 metara od prostora predviđenog za crkvu. Među pitanjima koja su bila predmet protivljenja nalazi se i ortački ugovor povezan s tim projektom.
Pitanje fetve i odnosa vjerskih tumačenja prema javnim odlukama
U sudskom spisu našla se i fetva muftije Salema Dedovića, dokument koji je otvorio dodatna pitanja o odnosu vjerskih stajališta i odluka civilnih institucija.
U njoj se iznosi stajalište da je javna vlast obvezna prihvatiti tumačenje Islamske zajednice kada je riječ o prostoru koji ona smatra muslimanskim grobljem.
Takav dokument otvara pitanje njegova pravnog značenja u postupcima pred javnim tijelima, odnosno može li i u kojoj mjeri vjersko tumačenje utjecati na odluke institucija koje su nadležne za prostorno planiranje, izdavanje dozvola i korištenje zemljišta.
Dok se čeka daljnji institucionalni i pravni rasplet, budućnost crkve Kristova uskrsnuća u središtu Mostara ponovno je neizvjesna. Nakon gotovo 30 godina od polaganja temeljnog kamena, projekt se našao pred novom preprekom, a iz Biskupije poručuju da će nastaviti pravnu borbu za njegovu realizaciju.
