Ustrajne političke blokade, neprovođenje odluka pravosuđa i pokušaji uspostavljanja zasebnih institucionalnih struktura u Republici Srpskoj slabe državne institucije Bosne i Hercegovine i povećavaju rizik od njezina de facto razdvajanja. To je jedna od ključnih ocjena iz 70. izvješća Ureda visokog predstavnika (OHR) Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje obuhvaća razdoblje od 16. travnja do 15. listopada.
Izvješće, o kojemu je pisao portal Klix.ba, upozorava na dugotrajne blokade u radu državnih institucija, probleme s financiranjem, izostanak dogovora o ključnim reformama na europskom putu te sporove oko državne imovine. Poseban dio posvećen je političkim porukama Milorada Dodika, funkcioniranju pravosuđa i reakcijama na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
OHR upozorava: Institucionalne blokade slabe državu BiH
Prema izvješću, izravni napadi na ustavni poredak, izraženi početkom 2025. godine, bili su manje intenzivni tijekom promatranog razdoblja. Međutim, institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika nastavile su se, uglavnom iz političkih krugova vlasti Republike Srpske.
OHR navodi da takve blokade ograničavaju sposobnost državnih institucija da ispunjavaju zakonske obveze, usporavaju donošenje odluka i odgađaju euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine.
U izvješću se posebno upozorava na pokušaje zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja zasebnih struktura u Republici Srpskoj. Prema ocjeni OHR-a, takav razvoj događaja mogao bi pridonijeti postupnom, odnosno de facto odvajanju entiteta od države.
Među problemima navedenima u izvješću su uskraćivanje kvoruma u parlamentarnim tijelima, mali broj usvojenih zakona, kašnjenja u imenovanjima te ograničenja financiranja i zapošljavanja u državnim institucijama.
OHR upozorava i na neprovođenje konačnih i obvezujućih odluka pravosudnih institucija, uključujući odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose na državnu imovinu.
Blokiran Dom naroda, nema dogovora o europskim reformama
Vijeće ministara BiH tijekom izvještajnog razdoblja održavalo je redovite sjednice, ali je, prema izvješću, jedini zakon usvojen u tom razdoblju bio državni proračun za 2026. godinu.
Nije postignut dogovor o zakonima o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) i sudovima, koji se navode kao važni uvjeti za napredak prema otvaranju pristupnih pregovora s Europskom unijom. Nije postignut ni dogovor o imenovanju glavnog pregovarača BiH s EU-om.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, prema ocjeni OHR-a, ostao je praktički blokiran zbog problema s kvorumom. U izvješću se navodi da su izaslanici SNSD-a, sami ili zajedno s izaslanicima HDZ-a BiH, u više navrata napuštali sjednice.
Zbog različitih većina u Zastupničkom domu i Domu naroda pojedini prijedlozi koji su dobili potporu u jednom domu nisu mogli biti usvojeni u drugom.
Izvješće upozorava i na dugotrajno upražnjeno mjesto ministra sigurnosti BiH. Ta je pozicija prazna od 28. siječnja 2025., nakon uhićenja prethodnog ministra zbog sumnji povezanih s korupcijom. Prema navodima dokumenta, nova imenovanja mogla bi pričekati formiranje novog Vijeća ministara.
Državni proračun kasnio gotovo osam mjeseci
Jedan od problema na koji OHR posebno upozorava odnosi se na financiranje državnih institucija.
Proračun institucija BiH za 2026. godinu usvojen je 27. srpnja, gotovo osam mjeseci nakon isteka roka. Ukupno iznosi 2,559 milijardi konvertibilnih maraka, od čega se 1,580 milijardi KM odnosi na institucionalne rashode.
Prema izvješću, državni proračun u posljednjih 25 godina usvojen je na vrijeme samo pet puta, a posljednji put prije deset godina. Istodobno je njegova razina dulje od desetljeća ostala približno ista, dok su proračuni entiteta rasli.
OHR upozorava da takav trend može pridonijeti postupnom prijenosu stvarnih kapaciteta i ovlasti s državne razine na entitete.
Dodatni problem predstavlja činjenica da Fiskalno vijeće BiH tijekom izvještajnog razdoblja nije redovito radilo. Okvir za razdoblje od 2026. do 2028. usvojen je 27. travnja, dok okvir za razdoblje od 2027. do 2029. još nije bio usvojen. Zbog toga se u izvješću upozorava na mogućnost da državne institucije od 1. siječnja ponovno prijeđu na privremeno financiranje.
Sporovi oko prihoda: Federacija BiH potražuje više od 150 milijuna KM
Izvješće se bavi i raspodjelom prihoda od neizravnih poreza. Prema navodima OHR-a, predstavnici Republike Srpske više od tri godine blokiraju tromjesečno usklađivanje koeficijenata za raspodjelu prihoda, čime je Federaciji BiH, prema procjeni iz dokumenta, nastala šteta veća od 150 milijuna KM.
Istodobno nije riješeno ni pitanje poravnanja međuentitetskih dugovanja.
Problem postoji i u raspodjeli prihoda od cestarina. Budući da nije uspostavljena trajna metodologija raspodjele, oko 128 milijuna KM nalazi se u rezervama umjesto da bude usmjereno u izgradnju cestovne infrastrukture.
OHR navodi da političke blokade imaju i međunarodne posljedice. BiH je 19. lipnja vraćena na takozvanu sivu listu MONEYVAL-a zbog nedostatka napretka u usvajanju zakonskih rješenja koja se odnose na oduzimanje imovine, ciljane financijske sankcije i registar stvarnih vlasnika. Prema izvješću, donošenje tih propisa blokirali su predstavnici iz Republike Srpske na državnoj razini.
U dokumentu se spominju i protivljenje uspostavi državnog regulatora plina te sporovi oko financiranja Javne korporacije Željeznice BiH.
Državna imovina ostaje jedno od ključnih otvorenih pitanja
OHR navodi da tijekom izvještajnog razdoblja nije ostvaren napredak u rješavanju pitanja državne imovine.
Prema izvješću, vlasti Republike Srpske i dalje ne priznaju odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini te ne registriraju vlasništvo nad državnom i perspektivnom vojnom imovinom.
Državno tužiteljstvo BiH, prema navedenim podacima, vodi oko 2.200 aktivnih predmeta povezanih s državnom imovinom, a njihov broj raste.
U izvješću se ističe i odluka Ustavnog suda BiH od 25. rujna u predmetu koji se odnosi na Vareš. Sud je, prema dokumentu, pojasnio da raspolaganje državnom imovinom ne obuhvaća samo prodaju nego i promjenu namjene državnog šumskog zemljišta te izdavanje dozvola i koncesija koje takve promjene omogućuju.
Ustavni sud BiH također je, na zahtjev Denisa Zvizdića, utvrdio neustavnost proračunskih stavki Republike Srpske za 2025. i 2026. godinu koje se odnose na ugovore o lobiranju te zabranio isplate po tim ugovorima.
Problem predstavlja i nepopunjavanje sudačkih mjesta. Prema izvješću, Republika Srpska nije imenovala dva suca u Ustavni sud BiH iz tog entiteta, dok ni Parlament Federacije BiH prije izbora nije imenovao dva suca. Zbog toga su Valerija Galić i Mirsad Ćeman nastavili obnašati dužnost do imenovanja nasljednika.
Dodik najavljuje novi ustav Republike Srpske
Značajan dio izvješća posvećen je Miloradu Dodiku i najavama promjena ustavnog i institucionalnog položaja Republike Srpske.
Prema OHR-u, Dodik je i nakon zabrane obnašanja javne dužnosti ostao središnja politička figura. Nakon izbora najavio je nastavak politike SNSD-a i ponovno zagovarao vraćanje određenih nadležnosti s državne razine na Republiku Srpsku.
Među područjima koja je spominjao nalaze se obrana, nadzor granica, obavještajne službe i neizravno oporezivanje. Najavio je i inicijativu za donošenje novog Ustava Republike Srpske 9. siječnja. Raniji pokušaj donošenja novog entitetskog ustava proglašen je neustavnim.
OHR upozorava i na političku retoriku kojom se dovodi u pitanje mogućnost mirnog suživota Bošnjaka i Srba te na izjave povezane s mogućom secesijom Republike Srpske ako se ne ostvare politički ciljevi njezina vodstva.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, prema izvješću, dvije deklaracije kojima se traže zatvaranje OHR-a, poništavanje reformi provedenih nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i raspodjela državne imovine između entiteta.
Izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske iz srpnja, koje predviđaju kazne za javno isticanje i veličanje zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine, također su navedene u izvješću. OHR smatra da su te izmjene u suprotnosti s državnim zakonima, dok ih Ustavni sud BiH preispituje.
U dokumentu se spominje i memorandum o suradnji koji je MUP Republike Srpske 23. lipnja potpisao s moskovskom policijom. Budući da tekst memoranduma nije objavljen, OHR navodi da ostaje otvoreno pitanje njegove usklađenosti s ustavnim i zakonskim okvirom BiH.
Smrt Ratka Mladića ponovno otvorila političke i društvene podjele
Prema izvješću, smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića 27. kolovoza ponovno je otvorila duboke podjele u Bosni i Hercegovini i regiji.
U Republici Srpskoj pojavili su se murali i grafiti koji ga veličaju, a u Bratuncu je dan nakon njegove smrti osvanuo natpis „Svi Srbi su Ratkovi vojnici”. Dužnosnici Republike Srpske sudjelovali su i na komemoraciji u Beogradu 5. rujna, dok je sprovod 7. rujna okupio velik broj ljudi.
Izvješće navodi različite reakcije članova Predsjedništva BiH. Željka Cvijanović pozitivno je govorila o Mladićevoj ratnoj ulozi i uvjetima njegova pritvora, Željko Komšić kritizirao je prisutnost vodstva Republike Srpske na sprovodu, dok je Denis Bećirović veličanje Mladića osudio kao uvredu žrtvama genocida.
OHR podsjeća da su negiranje ratnih zločina i veličanje njihovih počinitelja kaznena djela prema Kaznenom zakonu BiH, ali da učinkovito procesuiranje zahtijeva djelovanje nadležnog tužiteljstva.
U dokumentu se navode i pritisci kojima su, prema izvješću, bili izloženi pojedini bošnjački političari u Republici Srpskoj nakon svojih izjava o Mladiću. Spominje se i istraga povezana s Memorijalnim centrom Srebrenica-Potočari, koju njegovi predstavnici smatraju oblikom pritiska.
Izbori uz nižu izlaznost i upozorenja na nacionalističku retoriku
OHR se osvrnuo i na opće izbore održane 4. listopada. Prema izvješću, nove tehnologije prvi su put korištene u cijeloj zemlji bez većih tehničkih problema, a biometrijska identifikacija bila je uspješna u više od 97 posto slučajeva.
Izlaznost je iznosila 42,02 posto, što je osjetno manje u odnosu na 50,43 posto zabilježenih 2022. godine. Izvješće navodi da je na nižu izlaznost mogla utjecati i biometrijska provjera birača.
Predizbornu kampanju, prema ocjeni OHR-a, obilježili su populistička i nacionalistička retorika te zlouporaba javnih resursa. Središnje izborno povjerenstvo BiH, navodi se, nije dobilo odgovarajuću potporu drugih institucija niti odgovor na zahtjeve za dodatnim osobljem.
Preliminarni rezultati upućuju na nastavak dominacije stranaka s nacionalnim predznakom, dok SNSD ostaje najjača stranka u Republici Srpskoj. OHR očekuje da bi formiranje vlasti moglo potrajati, uz rizik dodatnog usporavanja europskog puta BiH.
Sporovi oko nacionalnih spomenika i političke blokade u Mostaru
Izvješće se osvrće i na spor oko imenovanja novih članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Predsjedništvo BiH 29. lipnja imenovalo je četiri nova člana glasovima Denisa Bećirovića i Željka Komšića. Željka Cvijanović tu je odluku proglasila destruktivnom za vitalni nacionalni interes, nakon čega je Narodna skupština Republike Srpske potvrdila takvu ocjenu. Bećirović se potom žalio Ustavnom sudu BiH.
U Mostaru su nesuglasice povezane s imenovanjima dovele do bojkota sjednica Gradskog vijeća od strane Kluba Bošnjaka.
Na kraju, OHR navodi da njegov proračun za 2026./2027. godinu iznosi 5.974.770 eura, pri čemu gotovo 700.000 eura doprinosa nije uplaćeno.
Zaključno, 70. izvješće OHR-a upozorava na niz međusobno povezanih problema: blokade državnih institucija, neriješeno pitanje državne imovine, kašnjenja u financiranju i reformama te političke poteze koji bi mogli dodatno produbiti podjele u Bosni i Hercegovini.
