U franjevačkom samostanu i crkvi sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci predstavljen je znanstveni zbornik „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“, koji donosi 17 znanstvenih radova o jednom od najvažnijih prijelomnih razdoblja bosanske povijesti. Predstavljanje je održano u sklopu manifestacije „Dani kraljice Katarine“, a posebno zanimanje privlače novi arhivski nalazi, istraživanja srednjovjekovne baštine i prvi cjeloviti prijepis, transkripcija i prijevod oporuke kraljice Katarine Kosače Kotromanić.
Svečanost u Kraljevoj Sutjesci okupila je predstavnike znanstvene, kulturne i javne zajednice, a događaju je nazočio i veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan Sabolić.
Znanstveni zbornik o padu Bosanskoga Kraljevstva
Program predstavljanja započeo je pozdravnim govorom gvardijana Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci fra Bone Tomića, koji je istaknuo važnost očuvanja povijesne baštine te duboku povezanost Kraljeve Sutjeske i franjevačke tradicije sa srednjovjekovnim Bosanskim Kraljevstvom.
O sadržaju i znanstvenom značaju zbornika govorili su urednici dr. sc. Anto Ivić i prof. dr. sc. Dijana Pinjuh s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Program je moderirao novinar i publicist Miroslav Landeka, dok su recenzije izdanja potpisali izv. prof. dr. sc. Marko Rimac sa Sveučilišta u Splitu i izv. prof. dr. sc. Marinko Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku.
Zbornik obuhvaća 17 znanstvenih radova autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih europskih zemalja. Nastao je kao rezultat međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Mostaru povodom 600. obljetnice rođenja bosanske kraljice Katarine Kosače Kotromanić.
Suizdavači su Sveučilište u Mostaru i HKD Napredak – Glavna podružnica Mostar, u partnerstvu s Napretkovim podružnicama iz Dubrovnika i Splita.
Oporuka kraljice Katarine prvi put objavljena u cjelovitom obliku
Među najznačajnijim doprinosima zbornika ističe se prvi cjeloviti prijepis, transkripcija i prijevod oporuke kraljice Katarine Kosače Kotromanić. Riječ je o važnom dokumentu za proučavanje srednjovjekovne bosanske povijesti i nasljeđa posljednje bosanske kraljice.
Publikacija donosi i analizu prijepisa povelje kralja Stjepana Dabiše Čubranićima iz 1392. godine, kao i rezultate arheoloških istraživanja na lokalitetu Crkvine kod Bugojna.
Posebnu pozornost privlače istraživanja koja se odnose na rekonstrukciju kasnosrednjovjekovne freske. Prema rezultatima predstavljenima u zborniku, motivi s freske upućuju na kontinuitet pojedinih likovnih elemenata na katoličkim nadgrobnim križevima iz kasnijih razdoblja.
Radovi su izvorno objavljeni u znanstvenom časopisu Hercegovina, a za potrebe zbornika dodatno su prošireni. Pojedini radovi stranih autora prvi su put prevedeni na hrvatski jezik, čime su njihovi rezultati postali dostupniji domaćoj znanstvenoj i široj javnosti.
Što se dogodilo s Bosnom nakon osmanskog osvajanja 1463. godine?
Zbornik „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ donosi interdisciplinarni pogled na razdoblje osmanskog osvajanja Bosne 1463. godine i promjene koje su uslijedile.
Autori iz područja arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, povijesne demografije i istraživanja kulturne baštine analiziraju političke, društvene i demografske posljedice nestanka srednjovjekovne bosanske države.
Među temama su sudbina bosanskoga plemstva, migracije stanovništva, promjene konfesionalnih odnosa te širenje Osmanskoga Carstva prema zapadu.
Različiti znanstveni pristupi omogućuju sagledavanje povijesnih procesa koji su obilježili Bosnu i širi prostor jugoistočne Europe. Posebna vrijednost publikacije jest povezivanje arhivskih izvora, arheoloških nalaza i drugih materijalnih tragova prošlosti.
Kraljeva Sutjeska – mjesto kontinuiteta bosanske i franjevačke baštine
Nakon prve promocije, održane 16. listopada na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, predstavljanje u Kraljevoj Sutjesci imalo je posebno simboličko značenje.
Održavanjem promocije u franjevačkom samostanu povezani su suvremeno sveučilišno i znanstveno djelovanje s jednim od najvažnijih duhovnih i povijesnih središta srednjovjekovne Bosne.
Franjevačka zajednica u Bosni stoljećima je imala važnu ulogu u očuvanju vjerske, kulturne i povijesne baštine. Kraljeva Sutjeska pritom zauzima posebno mjesto zbog svoje povezanosti s bosanskim vladarima i povijesnim nasljeđem srednjovjekovne države.
Upravo je ta povezanost bila jedna od središnjih poruka predstavljanja zbornika, kojim se znanstvena istraživanja približavaju prostoru na kojem se dio te povijesti odvijao.
Glazbeni program u čast kraljice Katarine
Svečano predstavljanje upotpunio je glazbeni program. Brat i sestra Luka i Anamarija Tomić izveli su pjesmu „Kraljeva Sutjeska“, dok su članice Hrvatske folklorne skupine „Bobovac“ iz Čatića kod Kaknja izvele pjesmu „Kliknu soko na Bobovcu gradu“.
Glazbeni nastupi dali su događaju dodatnu kulturnu dimenziju i povezali znanstveno istraživanje s očuvanjem tradicije i identiteta ovoga kraja.
Predstavljanjem zbornika „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ u Kraljevoj Sutjesci još je jednom istaknuta važnost sustavnog istraživanja srednjovjekovne povijesti, objavljivanja povijesnih izvora i očuvanja kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
