Banjolučka biskupija, koja je tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine pretrpjela teške ljudske i materijalne gubitke, danas ima tek nešto više od 22.000 vjernika. Demografski podaci pokazuju da se broj katolika na tom području nastavlja smanjivati, a razlika u odnosu na predratno razdoblje posebno je izražena.
Kako je izvijestila Katolička tiskovna agencija BiH (KTA), banjolučki biskup mons. Željko Majić iznio je na godišnjem saboru svećenika podatak da je Banjolučka biskupija krajem 2025. godine imala ukupno 22.951 vjernika.
Tijekom prošle godine krštene su samo 303 osobe, dok je preminulo 611 vjernika. Razlika između broja krštenih i umrlih iznosila je 308 osoba, što dodatno oslikava nepovoljne demografske trendove s kojima se suočava katolička zajednica na ovom području.
Prije rata Banjolučka biskupija imala je 129.000 vjernika
Razmjeri promjena posebno su vidljivi usporede li se današnji podaci s onima iz razdoblja prije rata u BiH. Banjolučka biskupija tada je imala oko 129.000 vjernika, dok ih je krajem 2025. bilo 22.951.
To znači da je broj vjernika smanjen za približno 82 posto u odnosu na predratno razdoblje.
Velike promjene zabilježene su i u samoj Banjoj Luci. Prije rata u gradu je živjelo oko 30.000 katolika, a danas ih je, prema navedenim podacima, manje od 1.000.
Ratna stradanja, progoni i iseljavanje ostavili su duboke posljedice na katoličku zajednicu, a odlazak stanovništva nastavljen je i u poslijeratnim godinama.
Biskup Majić pozvao svećenike da ne gube nadu
Unatoč teškim okolnostima i sve manjem broju vjernika, biskup Željko Majić pozvao je svećenike da ih malobrojnost ne obeshrabri, teškoće zatvore, a prošlost zarobi. Pozvao ih je da ostanu uz narod koji im je povjeren te da svjedoče nadu u Krista.
Posebno je istaknuo važnost blizine ljudima koji se nalaze u teškim životnim okolnostima, uključujući bolesne, starije, osamljene, obitelji, djecu i mlade, kao i one koji su se udaljili od Crkve.
„Svećeničko poslanje ne ostvaruje se samo naviještanjem Krista riječima nego i konkretnim svjedočenjem, prisutnošću, slušanjem, razumijevanjem i djelotvornom ljubavlju”, poručio je banjolučki biskup.
Broj katolika u BiH smanjen za 58 posto
Demografski pad ne pogađa samo Banjolučku biskupiju nego i katoličku zajednicu u cijeloj Bosni i Hercegovini. U proteklih nekoliko desetljeća broj katolika znatno je smanjen, a najveći egzodus dogodio se tijekom rata i progona koji su ga pratili.
Iseljavanje se, međutim, nastavilo i nakon završetka rata, dodatno utječući na demografsku sliku zemlje.
Vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić ranije je iznio podatak prema kojemu je broj katoličkih vjernika u Bosni i Hercegovini od 1991. godine do danas smanjen za 58 posto.
Podaci iz Banjolučke biskupije tako ukazuju na dugotrajan demografski problem čije posljedice nadilaze crkvene zajednice te zahvaćaju stanovništvo, obitelji i budućnost života na ovom području.
