Sigurnosni stručnjak i kriminalist Željko Cvrtila komentirao je za portal Direktno navijačke incidente u Splitu, sigurnosne propuste na Poljudu, postupanje policije i pravosuđa te političke posljedice događaja. Izrazio je sumnju da su pojedinci iskoristili incidente kako bi Hrvatsku prikazali kao fašističku državu, a iznio je i tvrdnje o mogućem regionalnom političkom utjecaju. Za svoje sumnje o organiziranoj pozadini događaja u razgovoru nije iznio javno potvrđene dokaze.
Posljednjih dana hrvatski javni prostor obilježila je rasprava o incidentima na splitskim ulicama i na Poljudu. Dok se osuđuju antisemitizam, fašizam i govor mržnje, otvorena su i pitanja o odgovornosti sudionika, radu sigurnosnih službi i načinu na koji se događaji prikazuju u medijima.
O tim je temama za portal Direktno govorio sigurnosni stručnjak i kriminalist Željko Cvrtila. Osvrnuo se na postupanje policije, unošenje pirotehnike na stadion, pravnu kvalifikaciju pojedinih postupaka i mogućnost da se incidenti koriste u širem političkom kontekstu.
Cvrtila o političkom utjecaju na sigurnosni sustav
Uspoređujući reakcije institucija na navijačke incidente s postupanjem u drugim složenim slučajevima, Cvrtila je istaknuo kako sigurnosni sustav, prema njegovu mišljenju, nije potpuno odvojen od političkih prioriteta.
„Sigurnosni sustav je uvijek podložan političkim pritiscima i ravna se prema tome kakvi su prioriteti dani određenom događaju”, rekao je Cvrtila.
Dodao je da politički dužnosnici određuju smjernice i prioritete kojima se sigurnosne institucije trebaju baviti. Njegova je ocjena da policija i druge službe ne djeluju potpuno neovisno o političkom okruženju.
Kako je pirotehnika dospjela na Poljud?
Govoreći o količini pirotehnike na stadionu, Cvrtila je ukazao na pitanje sigurnosnih kontrola i načina na koji su zabranjeni predmeti mogli dospjeti u štićeni prostor.
Prema njegovim riječima, teško je potpuno nadzirati kretanje navijača na području cijeloga grada, ali unošenje pirotehnike na stadion otvara pitanje učinkovitosti kontrola na ulazima.
Cvrtila smatra da bi u takvim okolnostima trebalo ispitati je li bilo propusta u sigurnosnim procedurama i je li netko unutar sustava omogućio unošenje zabranjenih predmeta. Pritom nije iznio dokaze koji bi potvrdili da je u tome sudjelovala konkretna osoba ili služba.
Komentirajući sukobe koji su se dogodili na splitskoj Rivi dan prije utakmice, objasnio je da policija ne može neprekidno nadzirati sve skupine navijača koje dolaze iz inozemstva i slobodno se kreću gradom.
Istaknuo je da se policija može usmjeriti na skupine koje uoči i pratiti njihovo kretanje, ali da se situacija dodatno komplicira kada sudionici namjerno pokušavaju izbjeći nadzor kako bi se sukobili.
Takvo ponašanje, naglasio je, nije opravdano.
Navijačka solidarnost i zahtjevi za oslobađanje privedenih
Cvrtila se osvrnuo i na reakcije dijela inozemnih navijača, uključujući navijače Ajaxa koji su tražili oslobađanje privedenih osoba.
Takve reakcije protumačio je kao oblik navijačke solidarnosti u kojoj pripadnici skupina događaje promatraju iz vlastite perspektive, neovisno o tome kako ih pravno kvalificiraju policija i pravosuđe.
Pritom je upozorio na razliku između navijačkog tumačenja sukoba i odgovornosti koju sudionici mogu snositi za konkretne postupke.
Cvrtila traži strože kazne za nasilje na utakmicama
Govoreći o izjavama ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i pitanju sporosti pravosudnog sustava, Cvrtila je ocijenio da bi zakonske kazne za nasilje povezano sa sportskim događajima trebale biti strože.
Prema njegovu mišljenju, velik broj ranijih prijava ne bi trebao ostati bez ozbiljnih sankcija ako se utvrdi odgovornost počinitelja.
„Ako netko nekoga napadne na utakmici, mora znati da će dobiti minimalno tri godine zatvora, bez nagodbi i zamjenskih kazni”, rekao je Cvrtila, iznoseći svoj prijedlog strožeg kažnjavanja.
Njegov je stav da bi strože minimalne kazne mogle djelovati preventivno i pridonijeti zaštiti građana. Riječ je o njegovu prijedlogu kaznene politike, a ne o opisu važećih zakonskih kazni.
Hoće li sud potvrditi pravnu kvalifikaciju djela?
Cvrtila je doveo u pitanje i to kako će sudovi pravno kvalificirati pojedine postupke sudionika incidenata.
Govoreći o povicima i izrazima koji su izazvali osude dijela javnosti, upozorio je da će za pravnu ocjenu biti važni kontekst, značenje izgovorenih riječi i namjera sudionika.
Spomenuo je i navijački žargon te tvrdio da bi sud, pri procjeni odgovornosti, trebao utvrditi jesu li sporni povici bili usmjereni prema Židovima kao skupini ili su korišteni u kontekstu suparničkih navijačkih skupina.
Takvo tumačenje iznio je kao pitanje koje, prema njegovu mišljenju, treba razmotriti u pravnom postupku. Konačnu ocjenu kaznenog djela i odgovornosti donose nadležna tijela na temelju dokaza i važećih propisa.
Cvrtila osporava nazivanje navijača teroristima
Dio medija sudionike incidenata nazvao je teroristima, što je Cvrtila kritizirao. Smatra da za takvu kvalifikaciju moraju postojati konkretni pravni elementi te je izrazio sumnju da su u ovom slučaju ispunjeni uvjeti za kazneno djelo terorizma.
Uz to, kritizirao je objavljivanje fotografija i osobnih podataka osumnjičenih osoba u obliku svojevrsnih „tjeralica”, otvarajući pitanje jednakih kriterija prema različitim počiniteljima kaznenih djela.
U razgovoru je iznio i pretpostavku da bi incidenti mogli biti iskorišteni za stvaranje političkih podjela i narušavanje ugleda Hrvatske. Pritom je postavio pitanje postoji li šira organizirana pozadina, ali nije ponudio javno provjerljive dokaze koji bi potvrdili takvu mogućnost.
Cvrtila iznio tezu o mogućem hibridnom djelovanju
Najsporniji dio Cvrtilina izlaganja odnosi se na njegovu pretpostavku da bi navijački incidenti mogli biti iskorišteni u širem regionalnom političkom sukobu.
„Meni se čini da je netko iskoristio te navijače ili pojedince unutar tih skupina da bi Hrvatsku prikazao kao nacističku, fašističku ili ustašku državu”, rekao je.
Cvrtila je tu tezu povezao s političkim prilikama u Srbiji i javnim nastupima predsjednika Aleksandra Vučića, tvrdeći da bi incidenti mogli odgovarati narativu koji Hrvatsku prikazuje kroz povijesne i ideološke optužbe.
U nastavku razgovora iznio je i svoju sumnju da su u događaje mogli biti uključeni pojedinci povezani sa srpskim političkim strukturama. Takve optužbe nisu u razgovoru potkrijepljene dokazima koji bi omogućili njihovu neovisnu potvrdu te ih treba razumjeti kao Cvrtiline tvrdnje, a ne kao utvrđene činjenice.
Govoreći o ulozi hrvatske politike, ocijenio je da unutarnje ideološke podjele mogu oslabiti sposobnost države da odgovori na vanjske političke pritiske.
Upozorio i na ulogu medija
Cvrtila je kritizirao način na koji dio medija izvještava o incidentima, smatrajući da se pojedini događaji mogu pretvoriti u šire političke kampanje.
Prema njegovu mišljenju, medijsko izvještavanje može utjecati na to kako se Hrvatska prikazuje u inozemstvu, osobito kada se pojedinačni incidenti povezuju s povijesnim i ideološkim temama.
Također je istaknuo da bi se hrvatska politika, umjesto stalnog naglašavanja ideoloških podjela, trebala više usmjeriti na gospodarstvo, energetiku, poljoprivredu, financije i mirovinski sustav.
Cvrtiline ocjene o mogućoj propagandnoj pozadini incidenata i ulozi regionalnih političkih aktera ostaju njegove interpretacije. Za potvrdu takvih tvrdnji potrebni su provjerljivi dokazi i nalazi nadležnih institucija.
Izvor: razgovor portala Direktno sa sigurnosnim stručnjakom i kriminalistom Željkom Cvrtilom.
