U novom izdanju emisije „Fokus“ Radiotelevizije Herceg-Bosna, koju uređuje i vodi Jurica Gudelj, novinar Zoran Krešić i zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko govorili su o rezultatima Općih izbora 2026. godine, formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini i budućim odnosima političkih stranaka.
Među glavnim temama bili su izbor Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, razgovori Dragana Čovića s Nerminom Nikšićem, Bakirom Izetbegovićem i Miloradom Dodikom, izmjene Izbornog zakona te mogućnosti ubrzanja europskih integracija Bosne i Hercegovine.
Sugovornici su se osvrnuli i na političke odnose između Hrvata i Bošnjaka, legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i ulogu međunarodnih aktera u formiranju vlasti.
Krešić: HDZ BiH i hrvatska oporba osvojili različit broj mandata
Govoreći o odnosu snaga među hrvatskim političkim strankama, Zoran Krešić iznio je vlastitu analizu izbornih rezultata. Prema njegovu izračunu, hrvatske političke opcije osvojile su ukupno 108 mandata u državnom i federalnom Zastupničkom domu te županijskim skupštinama.
Krešić je naveo da HDZ BiH s partnerima ima 77 mandata, odnosno približno 72 posto ukupnog broja koji je obuhvatio njegovom analizom. Hrvatska oporbena petorka, prema njegovim riječima, osvojila je oko 25 mandata, dok ostatak pripada manjim političkim opcijama i neovisnim zastupnicima.
Govoreći o izbornom procesu, Krešić se osvrnuo na ranije tvrdnje o mogućim izbornim nepravilnostima i ulozi novih tehnologija u njihovu otkrivanju. Iznio je i procjenu o smanjenju broja birača u bošnjačkom biračkom tijelu za Predsjedništvo BiH, povezujući je s demografskim promjenama u zemlji.
Te brojčane navode i zaključke potrebno je promatrati kao Krešićevu analizu, a službene izborne podatke provjeravati prema objavama Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
Izborni zakon i legitimno predstavljanje Hrvata u BiH
Krešić smatra da je izborni rezultat promijenio političke okolnosti te otvorio prostor za drukčije odnose među hrvatskim i bošnjačkim strankama. Pritom je naglasio važnost izmjena Izbornog zakona BiH, kojima bi se, prema njegovu stajalištu, spriječilo preglasavanje hrvatskih predstavnika u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.
Govoreći o ustavnom položaju konstitutivnih naroda, Krešić se pozvao na odluke Ustavnog suda BiH, uključujući predmet „Ljubić“, te istaknuo da legitimno političko predstavljanje smatra jednim od ključnih pitanja budućeg uređenja odnosa u zemlji.
Kao primjer problema u izbornom sustavu naveo je slučaj iz Bosansko-podrinjske županije, gdje je, prema njegovim riječima, kandidat s 230 glasova osvojio mandat u županijskoj skupštini, a potom bi trebao postati izaslanik u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Krešić je pritom upozorio na nesrazmjer između izbornog rezultata i broja pripadnika hrvatskog naroda na tom području.
Njegove ocjene o legitimnosti predstavljanja i tumačenju ustavnih odredbi dio su političke rasprave o izbornom sustavu BiH.
Odnosi Hrvata i Bošnjaka nakon izbora
Krešić je ocijenio da bi novi politički odnosi mogli otvoriti prostor za izgradnju povjerenja između Hrvata i Bošnjaka. Istodobno je upozorio da, prema njegovu mišljenju, unitarističke političke ideje i dalje utječu na odnose u Bosni i Hercegovini.
Govoreći o konceptu građanske države, Krešić je ustvrdio da se iza dijela političkih poruka o građanskom uređenju krije težnja prema drukčijoj raspodjeli političke moći. Naglasio je da se o tim pitanjima treba otvoreno razgovarati, ali da promjene ne bi smjele biti na štetu bilo kojeg konstitutivnog naroda.
Posebno se osvrnuo na ulogu međunarodne zajednice u formiranju vlasti. Prema njegovoj procjeni, nakon izbora domaće političke stranke trebale bi preuzeti veću odgovornost za dogovor o budućoj vlasti, bez presudne arbitražne uloge stranih predstavnika.
Krešić očekuje razgovore o široj koaliciji koja bi mogla raditi na europskom putu BiH, ali upozorava i na političke sukobe koji bi mogli otežati postizanje dogovora.
Formiranje vlasti: HDZ BiH, SNSD i SDA među ključnim akterima
Analizirajući odnos snaga nakon izbora, Krešić je govorio o položaju HDZ-a BiH, SNSD-a i SDA te o njihovoj ulozi u formiranju vlasti na državnoj razini.
Prema njegovoj procjeni, za uspostavu Vijeća ministara bit će potrebno dogovoriti potporu više političkih stranaka. Upozorio je da bi pokušaj isključivanja SNSD-a iz državne vlasti mogao dovesti do dugotrajnih blokada, osobito u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Istaknuo je i važnost usklađivanja europskih zakona između državne, entitetske i županijske razine vlasti. Takva koordinacija, smatra Krešić, bit će jedan od važnih preduvjeta za napredak Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji.
Govoreći o mogućim ustavnim i proceduralnim sporovima tijekom imenovanja nositelja izvršne vlasti, Krešić je spomenuo i pitanje vitalnog nacionalnog interesa te različita pravna tumačenja ovlasti članova Predsjedništva BiH. Konačan odgovor na pojedina sporna pitanja, prema njegovim riječima, mogao bi dati Ustavni sud BiH.
Krešić: Domaći politički dogovor važan je za stabilnost BiH
U dijelu razgovora posvećenom političkoj zrelosti i ulozi međunarodne zajednice, Krešić je ocijenio da domaći politički akteri trebaju preuzeti veću odgovornost za donošenje odluka.
Kritizirao je, kako je naveo, praksu oslanjanja na međunarodne predstavnike pri rješavanju unutarnjih političkih sporova. Istodobno je upozorio da oštra retorika pojedinih političara i javno odbijanje razgovora s političkim protivnicima mogu dodatno otežati suradnju.
Krešić je posebno govorio o pritiscima dijela medija i političke javnosti na aktere koji razgovaraju s Draganom Čovićem ili Miloradom Dodikom. Smatra da politički pregovori, ako se vode na temelju jasnih načela i interesa različitih strana, ne bi trebali automatski biti označavani kao izdaja.
Prema njegovoj ocjeni, stabilnija Bosna i Hercegovina može se graditi kroz dogovor, međusobno uvažavanje i traženje rješenja prihvatljivih različitim političkim i nacionalnim skupinama.
Zovko: Mjeseci pred nama ključni su za europski put BiH
Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko istaknula je da su brzo formiranje vlasti i ispunjavanje preostalih uvjeta za otvaranje pregovora s Europskom unijom među najvažnijim zadacima nakon izbora.
Govoreći o europskim integracijama, osvrnula se na rasprave o proširenju EU-a i ulogu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Prema njezinim riječima, Hrvatska može pomoći Bosni i Hercegovini u korištenju trenutačnog političkog zamaha za napredak prema članstvu u Europskoj uniji.
Zovko je naglasila da je potrebno ponovno pokrenuti procese koji su zastali nakon raspada prethodne koalicije, usvojiti potrebne europske zakone i riješiti otvorena pitanja povezana s Izbornim zakonom.
„Bosna i Hercegovina mora iskoristiti ovaj zamah, usvojiti europske zakone i riješiti pitanje Izbornog zakona u skladu s presudama Ustavnog i međunarodnih sudova“, poručila je Zovko, upozoravajući da bi promjene političkih okolnosti u europskim državama mogle utjecati na dinamiku proširenja.
Prema njezinoj procjeni, razdoblje koje slijedi bit će važno za to hoće li BiH uspjeti ubrzati europski put ili će ponovno doći do zastoja.
Uloga Hrvatske i hrvatskih diplomata u europskim integracijama
Zovko je govorila i o važnosti diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine te usklađivanja vanjske politike s europskim prioritetima.
Prisjetila se razdoblja kada je kao veleposlanica BiH u Rimu sudjelovala u aktivnostima vezanima uz europske integracije, zajedno s tadašnjim europarlamentarcem Andrejem Plenkovićem i veleposlanicom Lidijom Topić.
Istaknula je da je, prema njezinu iskustvu, hrvatski diplomatski kadar često imao važnu ulogu u poticanju europskih integracija BiH. Smatra da je potrebno reorganizirati diplomatsku mrežu i osigurati da diplomati dobivaju jasne smjernice za predstavljanje vanjske politike zemlje.
Zovko je također naglasila potrebu usklađivanja vanjske i sigurnosne politike BiH s politikama Europske unije, ocjenjujući da je to važno za jačanje povjerenja među domaćim političkim partnerima i europskim institucijama.
Darijana Filipović i očekivanja od budućeg Predsjedništva BiH
Govoreći o ulozi hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Zovko je istaknula važnost političke ravnoteže i koordinacije s drugim institucijama.
Izbor Darijane Filipović povezala je s očekivanjima da će hrvatski predstavnik aktivno sudjelovati u približavanju zemlje Europskoj uniji i usklađivanju vanjske politike s europskim smjernicama.
Zovko smatra da su za napredak potrebni dogovor domaćih političkih aktera, funkcionalne institucije i rješavanje spornih pitanja koja opterećuju odnose među konstitutivnim narodima.
Zaključno, sugovornici emisije „Fokus“ složili su se da će formiranje vlasti, odnosi među političkim strankama i europske integracije biti među najvažnijim temama u razdoblju nakon Općih izbora 2026. godine. Dok Krešić naglasak stavlja na političke odnose, legitimno predstavljanje i domaći dogovor, Zovko ističe potrebu ubrzanja europskih reformi i korištenja trenutačnog zamaha za napredak Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji.
