Član Predsjedništva HDZ-a BiH Marinko Čavara smatra da bi SDA, SNSD i HDZ BiH trebali činiti okosnicu buduće vlasti na državnoj razini. Govoreći za Federalnu televiziju, iznio je stavove o koalicijskim pregovorima, izmjenama Izbornog zakona, legitimnom predstavljanju Hrvata, ulozi visokog predstavnika i europskom putu Bosne i Hercegovine.
Gostujući u emisiji Plenum Federalne televizije, Čavara je komentirao rezultate općih izbora, odnose političkih stranaka i izazove koji očekuju novi saziv vlasti. Poručio je da bi budući koalicijski partneri trebali najprije pokazati spremnost na provedbu reformi, a tek potom formalizirati dogovor o formiranju izvršne vlasti.
Čavara: SDA, SNSD i HDZ BiH trebaju biti okosnica vlasti
Govoreći o mogućem sastavu buduće vlasti na državnoj razini, Čavara je ocijenio da bi ključnu ulogu trebale imati stranke koje su, prema njegovu tumačenju izbornih rezultata, dobile povjerenje birača iz triju konstitutivnih naroda.
„Na ovim izborima pobijedile su tri stranke koje pretežno predstavljaju Hrvate, Bošnjake i Srbe. To su SDA, SNSD i HDZ. Te tri stranke trebaju biti okosnica vlasti na državnoj razini i mi to poštujemo“, rekao je Čavara.
Prema njegovim riječima, važno je da buduću izvršnu vlast čine stranke ili koalicije koje mogu osigurati potrebnu potporu u domovima naroda kako bi institucije mogle funkcionirati i donositi zakone.
Čavara je pritom naveo da Demokratska fronta (DF) nije poželjan partner HDZ-u BiH, dok mogućnost suradnje sa SDP-om i drugim strankama Trojke nije unaprijed isključio. Naglasio je da bi programska načela trebala biti važnija od raspodjele funkcija.
Široka koalicija i reformski zakoni prije podjele funkcija
Čavara smatra da bi prije formalnog potpisivanja koalicijskog sporazuma stranke trebale pokazati spremnost na konkretne poteze, osobito kada je riječ o reformama i europskim zakonima.
Osvrnuo se i na ideju predsjednice Naše stranke Sabine Ćudić da se prije dogovora o raspodjeli funkcija postigne napredak u važnim pitanjima.
„Ako ćemo nešto potpisati, a zatim reći da nećemo raditi, onda je bolje da se dogovorimo i prije potpisa napravimo neke korake. Što znači potpis ako ćeš varati? Ne znači ništa. Idemo raditi, donositi reformske i europske zakone, pa ćemo onda formalno potpisati da činimo izvršnu vlast“, poručio je.
Naglasio je da je riječ o njegovoj osobnoj ideji, a ne o službeno usuglašenom stajalištu stranačkih tijela HDZ-a BiH.
Govoreći o mogućnosti široke koalicije, ocijenio je da bi ona mogla olakšati rješavanje važnih političkih i institucionalnih pitanja, uključujući promjene Ustava, provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i napredak na europskom putu.
Izborni zakon i legitimno predstavljanje Hrvata ostaju prioritet HDZ-a BiH
Izmjene Izbornog zakona BiH i pitanje predstavljanja hrvatskog naroda među ključnim su temama koje je Čavara istaknuo tijekom gostovanja.
„Hrvatski narod više ne može dopustiti da netko drugi bira njegove predstavnike“, rekao je.
Na pitanje bi li izmjene Izbornog zakona mogle biti uvjet za formiranje vlasti, nije izričito potvrdio da HDZ BiH traži njihovo usvajanje prije početka koalicijskog dogovora. Ipak, jasno je istaknuo da pravo hrvatskog naroda na izbor vlastitih predstavnika smatra jednom od političkih crvenih linija stranke.
„Pravo hrvatskog naroda i pravo da biramo legitimne predstavnike, a sve ostalo možemo dogovarati“, poručio je.
Čavara je kazao i da HDZ BiH nema problem s asimetričnim izbornim rješenjima za dva entiteta. Podsjetio je da su ranije razmatrani različiti modeli, uključujući elektorski i neizravni izbor.
Čavara očekuje konsenzus u Predsjedništvu BiH
Govoreći o novom sazivu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Čavara je izrazio očekivanje da će članovi te institucije odluke donositi dogovorom, a ne preglasavanjem.
„Mi priželjkujemo, ne 2:1, kako su neki govorili, već tri nula. Tri nula za BiH, što znači da se odluke stalno donose konsenzusom i da nikada ne donesemo odluku na štetu bilo koga“, rekao je.
Istodobno je kritizirao dosadašnji način političkog predstavljanja, posebno djelovanje bivšeg člana Predsjedništva BiH kojeg nije imenovao. Za njega je ustvrdio da je političku karijeru gradio na neprijateljstvu prema Hrvatima.
Čavara je time ponovno istaknuo pitanje političke ravnopravnosti konstitutivnih naroda kao jednu od središnjih tema budućih razgovora o funkcioniranju državnih institucija.
Zašto Čavara SNSD smatra partnerom HDZ-a BiH?
Komentirajući sastanak predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika u Banjoj Luci, Čavara je rekao da partnerstvo sa SNSD-om nije određeno tek nakon tog susreta.
„Prije izbora rekli smo: tko pobijedi u okviru srpskog naroda, naši su partneri. Tko pobijedi u okviru bošnjačkog naroda, naši su partneri“, naveo je.
Njegova izjava upućuje na to da HDZ BiH u razgovorima o budućoj vlasti polazi od izbornih rezultata i političkih predstavnika koji imaju potporu u odgovarajućim biračkim tijelima.
Pritom je podržao mogućnost šire koalicije, istaknuvši da bi ona mogla biti važna za promjene Ustava, provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i napredak Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji.
Kritike visokog predstavnika i stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH
Čavara je tijekom gostovanja iznio i kritike na račun djelovanja visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
„Više sam puta u javnim istupima rekao da je visoki predstavnik destabilizirao Bosnu i Hercegovinu te ugrožavao demokraciju i institucije. Zakone u državi može donositi samo Parlamentarna skupština BiH“, rekao je.
Njegov je stav da zakonodavna ovlast treba pripadati domaćim institucijama te da su nametanje zakona i mogućnost sankcioniranja političkih dužnosnika neprihvatljivi.
Sličan je stav iznio i o sudjelovanju stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH. Riječ je o pitanjima koja već dulje vrijeme izazivaju političke prijepore među strankama u Bosni i Hercegovini.
Američke sankcije, europski put i NATO
Čavara se osvrnuo i na američke sankcije te činjenicu da su, prema njegovim riječima, neke osobe i pravni subjekti uklonjeni s američke crne liste, dok su on i pojedine druge osobe ostali na njoj.
„Kako razumjeti da je nakon svega toga 50 pravnih i fizičkih osoba uklonjeno s crne liste, a da ostanemo ja, moja kolegica Dijana Kajmaković i gospođa Gordana Tadić?“, upitao je.
Govoreći o europskim integracijama, istaknuo je da HDZ BiH europski put smatra prioritetom, ali uz poštovanje Ustava BiH, Daytonskog mirovnog sporazuma i ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
„Europski put ne pod svaku cijenu, ali europski put kao prioritet, put bez alternative. Moramo poštovati Ustav, Daytonski mirovni sporazum i ravnopravnost konstitutivnih naroda“, poručio je.
Dodao je da HDZ BiH podupire i put Bosne i Hercegovine prema NATO-u, svjestan političkih neslaganja koja o tom pitanju postoje među predstavnicima iz Republike Srpske.
Čavara: Treći entitet nije rješenje
Osvrćući se na rasprave o mogućem drukčijem teritorijalnom uređenju Bosne i Hercegovine, Čavara je odbacio tvrdnju da HDZ BiH inzistira na uspostavi trećeg entiteta.
„Treći entitet spominju pojedinci u smislu da, ako nema nijednog drugog rješenja u ovoj državi i ako ćemo ostati podređeni, onda je treći entitet izlaz ako nam je to jedina mogućnost. Ali treći entitet nije rješenje. Za nas je rješenje ravnopravnost konstitutivnih naroda u BiH“, rekao je.
Prema njegovim riječima, politički cilj HDZ-a BiH jest osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda unutar postojećeg ustavnog okvira.
Formiranje vlasti moglo bi potrajati do Nove godine
Čavara očekuje da će pregovori o formiranju vlasti trajati nekoliko mjeseci, dijelom zbog složenog izbornog sustava i rokova za konstituiranje zakonodavnih tijela.
„To će potrajati, najvjerojatnije do Nove godine, a do tada će trajati pregovori. Mislim da će biti dovoljno razuma da najprije dogovorimo programska načela, vidimo što možemo učiniti, a zatim krenemo u formiranje vlasti i, kako kažu, podjelu fotelja“, rekao je.
Njegove izjave pokazuju da će među glavnim temama pregovora biti sastav državne koalicije, izmjene Izbornog zakona, odnosi s međunarodnom zajednicom te dogovor o reformama i europskom putu Bosne i Hercegovine.
