Europski parlament raspravljao je o potrebi snažnije borbe protiv islamističkog ekstremizma, radikalizacije mladih i mogućeg utjecaja mreža Muslimanskog bratstva u Europi. Dok su desni zastupnici upozoravali na, kako tvrde, nedovoljno ozbiljan pristup prijetnji političkog islama, dio ljevice pozvao je na oprez kako se borba protiv ekstremizma ne bi pretvorila u stigmatizaciju muslimana. U raspravi je sudjelovao i hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol.
Potreba za učinkovitijom europskom strategijom protiv islamističkog ekstremizma i radikalizacije bila je u središtu rasprave zastupnika Europskog parlamenta. Posebna pozornost posvećena je djelovanju mreža Muslimanskog bratstva, financiranju ekstremističkih aktivnosti i pokušajima širenja radikalnih ideologija putem interneta.
Povjerenik Europske komisije za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner poručio je da Europska unija mora istodobno štititi vjerske slobode i odlučno djelovati protiv ekstremista.
„Snažna Europa nije ona koja će se zatvoriti, ona ima povjerenja u vlastite vrijednosti. Štiti vjernike, a suprotstavlja se ekstremistima. Jamči vjerske slobode, ali ne prihvaća one koji se koriste vjerskim slobodama kao paravanom”, rekao je Brunner.
Upozorio je i na pokušaje terorističkih skupina da putem interneta radikaliziraju mlade te istaknuo važnost prevencije, brzog uklanjanja terorističkog sadržaja i boljeg praćenja financiranja terorizma, uključujući internetska plaćanja i kriptovalute.
Tomislav Sokol prozvao europsku ljevicu zbog pristupa političkom islamu
Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol, član Europske pučke stranke (EPP) i HDZ-a, tijekom rasprave kritizirao je dio europske ljevice, optužujući je za relativiziranje opasnosti koje, prema njegovu mišljenju, predstavlja politički islam.
Reagirajući na izlaganje talijanskog socijaldemokrata Marca Tarquinija, Sokol je upozorio da se rasprava o islamističkoj infiltraciji ne bi smjela svesti na pitanje političke korektnosti.
„Politički islam je uvjerljivo najveća prijetnja danas i za samu budućnost Europe i europskog načina života. To nije nekakva tlapnja, to nije nekakva teorija, dovoljno je da izađete iz ove zgrade i vidjet ćete to na ulicama francuskih gradova vrlo brzo”, izjavio je Sokol.
Njegove izjave odražavaju stajalište da europske institucije trebaju ozbiljnije pristupiti djelovanju islamističkih mreža i njihovim mogućim vezama s političkim i društvenim institucijama.
Brunner: Potrebno je spriječiti radikalizaciju mladih
Europska komisija ranije je predstavila inicijativu ProtectEU, koja je potom nadograđena Agendom za sprečavanje i borbu protiv terorizma.
Brunner je tijekom rasprave naglasio da prevencija mora biti jedan od ključnih elemenata europske sigurnosne politike. Posebno je upozorio na širenje ekstremističkog sadržaja na internetu i pokušaje regrutiranja mladih.
„Na nama je da gradimo društvo u kojemu djeca neće misliti da je nasilje put”, poručio je povjerenik Europske komisije.
Među temama rasprave bilo je i praćenje financijskih tokova koji mogu podupirati terorističke aktivnosti. Zastupnici su istaknuli važnost utvrđivanja izvora financiranja i djelovanja mreža koje bi mogle širiti ekstremističke ideologije.
Muslimansko bratstvo u središtu europske rasprave
Jedna od glavnih tema bila je mreža Muslimanskog bratstva i pitanje njezina djelovanja u europskim državama. Dio zastupnika zagovara strože mjere i razmatranje mogućnosti uvrštavanja organizacije na europski popis terorističkih organizacija.
Francuska Nacionalna skupština u siječnju je pozvala na takav potez, a inicijativu podržavaju desni i krajnje desni klubovi zastupnika Europskog parlamenta.
Muslimansko bratstvo zabranjeno je ili proglašeno terorističkom organizacijom u pojedinim državama, među kojima su Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija. Pravni status organizacije razlikuje se od države do države, pa se njezino djelovanje i eventualno uvrštavanje na europske popise moraju promatrati u odgovarajućem pravnom kontekstu.
Tijekom rasprave zastupnici su se uglavnom složili da je potrebno bolje razumjeti djelovanje islamističkih mreža, njihove izvore financiranja i moguće političke veze. Razlike su se pojavile oko načina na koji bi se takve mjere trebale provoditi i mogućih posljedica za vjerske slobode.
Ljevica upozorava na stigmatizaciju muslimana
Dio zastupnika lijevih i zelenih političkih opcija upozorio je da borba protiv islamističkog ekstremizma ne smije dovesti do kolektivnog optuživanja muslimana niti do ograničavanja njihovih prava.
Švedski zastupnik iz redova pučana Tomas Tobe poručio je da otvorenost Europske unije ne smije značiti naivnost, naglašavajući da se rasprava odnosi na političku ideologiju, a ne na muslimane kao vjersku skupinu.
S druge strane, nizozemski zastupnik Zelenih Ufuk Kahya upozorio je na opasnost od stigmatizacije.
„Dehumanizacija počinje riječima”, rekao je Kahya, pozivajući zastupnike da ne šire islamofobiju i ksenofobiju.
Talijanski socijaldemokrat Marco Tarquinio također je podržao borbu protiv islamističke infiltracije, ali je upozorio da se ona ne smije koristiti kao opravdanje za napade na temeljne europske vrijednosti. Kao primjer naveo je ukidanje financiranja Europskoj mreži protiv rasizma (ENAR) od strane Europske komisije.
Rasprava je tako pokazala razlike među eurozastupnicima oko ravnoteže između sigurnosnih mjera, zaštite temeljnih prava i načina na koji europske institucije trebaju pristupiti političkom islamu.
Mazurek pozvao na strožu migracijsku politiku
Slovački eurozastupnik Milan Mazurek iz političke skupine Europa suverenih nacija kritizirao je progresivni liberalizam i migracijske politike koje, prema njegovoj ocjeni, pridonose sigurnosnim problemima u pojedinim europskim gradovima.
Pozvao je i na masovne deportacije migranata, povezujući migracijsku politiku s problemima kriminala i djelovanjem radikalnih islamističkih skupina.
Njegove izjave dio su šire političke rasprave o odnosu migracija, sigurnosti i integracije u Europskoj uniji. Tvrdnje o odgovornosti pojedinih skupina za stanje u gradovima predstavljaju političke ocjene govornika, a ne zaključke utvrđene samom parlamentarnom raspravom.
Rasprava u Europskom parlamentu pokazala je da postoji široko prepoznavanje potrebe za suzbijanjem terorizma i radikalizacije, ali i značajna neslaganja oko konkretnih mjera, odnosa prema migracijama te zaštite vjerskih i građanskih sloboda.
Ključno pitanje za europske institucije ostaje kako učinkovito spriječiti ekstremizam i financiranje terorizma, a istodobno osigurati da se odgovornost pojedinih organizacija i pojedinaca ne prenosi na muslimane kao cjelinu.
