Rezultati općih izbora u Bosni i Hercegovini otvorili su pitanje reforme Izbornog zakona, legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda i formiranja nove vlasti. Božo Ljubić i Milan Šutalo smatraju da izborni rezultat treba iskoristiti za promjene koje bi osigurale ravnopravnost naroda, a među važnim temama izdvajaju i državnu imovinu, Ustavni sud BiH te europski put zemlje.
Protekli opći izbori u Bosni i Hercegovini, prema ocjeni predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Bože Ljubića, pokazali su političke odnose u zemlji i otvorili prostor za razgovore o reformama koje se godinama najavljuju.
Ljubić je u razgovoru za RTV Herceg Bosne ocijenio da su izbori donijeli jasnije političke odnose te istaknuo važnost izborne tehnologije i izbora hrvatskih političkih predstavnika.
„Ovi izbori u cijelosti reflektiraju politički genotip BiH jer su u sva tri naroda izabrani legitimni narodni predstavnici. Potom, destruktivne politike okupljene oko Komšića su konačno otišle u ropotarnicu povijesti. Izborne tehnologije su položile ispit i odagnale sumnju u neregularnost izbora. Hrvatski narod je dobio legitimne političke predstavnike na svim razinama”, kazao je Ljubić.
Reforma Izbornog zakona kao prioritet hrvatske politike
Rezultati izbora ponovno su otvorili raspravu o izmjenama Izbornog zakona BiH i načinu izbora političkih predstavnika konstitutivnih naroda. Prema stajalištu sugovornika RTV-a Herceg Bosne, upravo bi ta reforma trebala biti među prioritetima pregovora o formiranju nove vlasti.
Glavni urednik Hrvatskog Medijskog Servisa Milan Šutalo smatra da se pitanje izbornog zakonodavstva mora povezati s budućim političkim partnerstvima.
„To je nešto što mora biti imperativ hrvatske politike i uvjet za formiranje partnerstava na svim razinama jer se bez HDZ-a neće moći formirati vlast. Ne smije se ostaviti otvorenom mogućnost da na sljedećim izborima Komšić ili netko poput njega, tko će uz pomoć bošnjačkih glasova preglasati Hrvate”, objasnio je Šutalo.
Rasprava o Izbornom zakonu već se godinama vodi oko načina predstavljanja konstitutivnih naroda u institucijama BiH. Hrvatski politički predstavnici pritom zagovaraju promjene kojima bi se, prema njihovim stajalištima, osiguralo da Hrvati mogu birati svoje legitimne predstavnike.
Ljubić: Potrebno je uskladiti odnose konstitutivnih naroda
Ljubić smatra da bi izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH trebale biti usmjerene na dugoročno uređenje odnosa između konstitutivnih naroda.
„Pred hrvatskim narodom i BiH sad je prilika da se kroz izmjene Izbornog zakona i Ustava standardiziramo i harmoniziramo odnose konstitutivnih naroda u skladu s genotipom BiH kao više nacionalne države. I da hrvatski narod više nikad ne strepi za izbor političkih predstavnika bez obzira na hrvatski politički pluralizam”, poručio je.
Pitanje izbornog predstavljanja posebno je izraženo u raspravama o izboru članova Predsjedništva BiH i popunjavanju klubova konstitutivnih naroda u domovima naroda. Šutalo je upozorio i na sastav hrvatskog kluba u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH te državnom Domu naroda.
„Na neki način je fokus samo na članu Predsjedništva, ali ne treba zaboraviti da pet ili šest izaslanika u hrvatskom klubu nije izabrano voljom Hrvata nego bošnjačkim glasovima. To je protuustavno”, kazao je Šutalo.
Riječ je o političkoj ocjeni sugovornika, dok su način izbora izaslanika i ustavnost pojedinih rješenja predmet šire pravne i političke rasprave.
Izbor Darijane Filipović i pitanje vanjske politike BiH
Sugovornici su se osvrnuli i na izbor Darijane Filipović, ističući njegov značaj za sudjelovanje hrvatskih političkih predstavnika u oblikovanju vanjske politike Bosne i Hercegovine.
Ljubić smatra da bi takav razvoj događaja mogao otvoriti prostor za promjene u političkim odnosima i intenziviranje razgovora o izbornom zakonodavstvu.
„Nakon ovih izbora, ne samo da se vlast neće moći birati bez hrvatskih legitimnih političkih predstavnika, nego izborom Filipović Hrvati izlaze i iz vanjskopolitičke izolacije i dobivamo priliku sukreirati vanjsku politiku”, izjavio je Ljubić.
Pitanje predstavljanja u Predsjedništvu BiH jedno je od najosjetljivijih u raspravama o ustavnom uređenju zemlje. Zagovornici izmjena Izbornog zakona smatraju da bi nova rješenja trebala smanjiti mogućnost nadglasavanja i osigurati prihvatljiviji model predstavljanja konstitutivnih naroda.
Državna imovina, Ustavni sud BiH i europski put
Uz reformu Izbornog zakona, pred novom vlašću ostaje niz drugih važnih političkih i institucionalnih pitanja. Među njima su rješavanje pitanja državne imovine, rasprava o ulozi stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH te nastavak europskih integracija.
Ta bi pitanja mogla obilježiti pregovore o formiranju vlasti i određivati prioritete političkih stranaka u narednom razdoblju.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važno pronaći politički dogovor o reformama koje bi omogućile učinkovitije funkcioniranje institucija i napredak prema članstvu u Europskoj uniji.
Hoće li izborni rezultat dovesti do konkretnog dogovora o Izbornom zakonu i drugim ustavnim pitanjima, ovisit će o spremnosti političkih stranaka na pregovore i postizanje kompromisa. Upravo će ti razgovori pokazati mogu li se otvorena pitanja pretvoriti u konkretne reforme.
