Prije 31 godinu provedena je operacija Južni potez, posljednja velika operacija Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane u završnici rata u BiH. Hrvatske snage zauzele su Mrkonjić Grad i hidroelektranu Bočac te izbile na obronke Manjače, svega 23 kilometra od Banje Luke.
Operacija Južni potez bila je posljednja velika operacija Hrvatske vojske (HV) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u pobjedonosnom nizu operacija koje su tijekom 1995. godine dramatično promijenile strateški odnos snaga na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Provedena je od 8. do 15. listopada 1995., neposredno nakon operacije Maestral, a njezin je cilj bio dodatno potisnuti snage Vojske Republike Srpske (VRS) i otvoriti prostor za nastavak napredovanja prema Banjoj Luci.
U završnici operacije združene hrvatske snage stigle su na svega 23 kilometra od Banje Luke.
Cilj operacije Južni potez
Prema navedenim operativnim ciljevima, hrvatske snage trebale su staviti pod nadzor ključne prometnice prema Banjoj Luci, uključujući pravce Banja Luka – Čađavica i Mrkonjić Grad – Banja Luka.
Među ciljevima bilo je i zauzimanje položaja s kojih bi se moglo djelovati topništvom prema Banjoj Luci te pružanje potpore snagama 5. i 7. korpusa Armije BiH na području južno od Skender Vakufa.
Operacija je tako bila dio šireg pritiska hrvatskih i bošnjačkih snaga na položaje VRS-a u zapadnoj Bosni.
Koje su hrvatske snage sudjelovale?
Zapovjednu strukturu operacije činili su generali Ante Gotovina, Rahim Ademi i Ljubo Ćesić Rojs.
U operaciji su sudjelovale brojne postrojbe HV-a i HVO-a, među kojima:
-
- gardijska brigada HV-a, pod zapovjedništvom generala Damira Krstičevića
-
- gardijska brigada HV-a, pod zapovjedništvom generala Ivana Korade
-
- hrvatski gardijski zdrug
-
- gardijska brigada HVO-a „Bušići“
-
- gardijska brigada HVO-a
-
- gardijska brigada HVO-a
- Specijalna postrojba MUP-a HR Herceg-Bosne
- Postrojba posebne namjene „Gavran 2“
-
- gardijsko-desantna bojna HVO-a
-
- diverzantski odred HVO-a
-
- domobranska pukovnija HV-a
- Izviđačko-diverzantska satnija Glavnog stožera HV-a
- Operativna grupa Istok
-
- logistička baza Zagreb – Prometna satnija.
Mrkonjić Grad pao drugog dana operacije
Operacija Južni potez započela je 8. listopada 1995.
Nakon teških borbi hrvatske snage su već sljedećeg dana, 9. listopada, zauzele Mrkonjić Grad, jedno od ključnih mjesta na tom području, te izbile prema planini Manjači.
U borbama je poginuo brigadir Andrija Matijaš Pauk, načelnik stožera 4. gardijske brigade i jedan od najpoznatijih zapovjednika hrvatskih oklopnih postrojbi.
Matijaš je poginuo nakon što je pogođen oklopni transporter tijekom ulaska 4. gardijske brigade u Mrkonjić Grad.
Grad je nakon toga nakratko nosio naziv Matijaševo, u znak sjećanja na poginulog hrvatskog zapovjednika.
Napredovanje prema Manjači i Banjoj Luci
Nakon zauzimanja Mrkonjić Grada hrvatske snage nastavile su napredovati prema obroncima planine Manjače i dolinom Vrbasa.
Zauzet je i Bočac, uključujući područje hidroelektrane, čime su hrvatske snage zauzele važan strateški položaj.
Združene snage HV-a i HVO-a približile su se Banjoj Luci na svega 23 kilometra.
Istodobno su snage 5. i 7. korpusa Armije BiH napredovale prema Sanskom Mostu u sklopu operacije Sana ’95.
Sanski Most zauzele su snage Armije BiH 11. listopada 1995., čime je dodatno pojačan pritisak na položaje VRS-a u zapadnoj Bosni.
Bočac imao važnu stratešku i psihološku ulogu
Zauzimanje hidroelektrane Bočac imalo je posebno značenje jer je postrojenje bilo važno za opskrbu Banje Luke električnom energijom.
Dolazak hrvatskih snaga na Manjaču, zajedno s napredovanjem Armije BiH prema Prijedoru, stvorio je snažan pritisak na srpske položaje.
Banja Luka se našla u situaciji u kojoj je mogućnost daljnjeg napredovanja hrvatskih i bošnjačkih snaga postala jedno od ključnih pitanja završnice rata.
VRS se povlačio prema Banjoj Luci
Napredovanje hrvatskih i bošnjačkih snaga dovelo je do povlačenja dijela snaga VRS-a prema Banjoj Luci.
U tom razdoblju pojavile su se i izbjegličke kolone prema Banjoj Luci, dok su politički i vojni vrh Republike Srpske bili suočeni s mogućnošću daljnjeg gubitka teritorija.
U javnosti su se tada pojavile brojne procjene i nagađanja o mogućnosti pada Banje Luke.
Pojedini medijski izvještaji govorili su i o navodnom pokušaju zarobljavanja Željka Ražnatovića Arkana tijekom borbi, ali ta priča nikada nije pouzdano potvrđena te je treba promatrati kao ratnu anegdotu, a ne kao utvrđenu činjenicu.
Rezultat operacije Južni potez
Tijekom operacije Južni potez hrvatske snage zauzele su područje od približno 800 četvornih kilometara.
Pod njihovim nadzorom našli su se:
- Podrašničko polje,
- područje Čađavice,
- Mrkonjić Grad,
- hidroelektrana Bočac,
- dijelovi planine Manjače.
Nova crta bojišta postavljena je na području Manjače, svega 23 kilometra od Banje Luke.
Operacija Južni potez tako je dodatno promijenila vojni odnos snaga u završnici rata u BiH i izvršila snažan pritisak na političko i vojno vodstvo Republike Srpske.
Zašto je Južni potez važan za završetak rata u BiH?
Južni potez treba promatrati u širem kontekstu završnih vojnih operacija 1995. godine, nakon Oluje i Maestrala te paralelnog napredovanja Armije BiH.
Dolazak hrvatskih snaga na područje Manjače i približavanje Banjoj Luci dodatno su pojačali pritisak na Republiku Srpsku.
Samo nekoliko tjedana kasnije uslijedili su završni diplomatski napori koji su doveli do Daytonskog mirovnog sporazuma i završetka rata u Bosni i Hercegovini.
Operacija Južni potez stoga ostaje jedan od ključnih vojnih događaja završnice rata – operacija u kojoj su hrvatske snage stigle nadomak Banje Luke i dodatno promijenile stratešku situaciju na terenu.
