Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine ponovno je u središtu političkih rasprava, a djelovanje Demokratske fronte (DF) i njezina predsjednika Željka Komšića ponovno izaziva podijeljena mišljenja u javnosti.
Politički analitičari Ivana Marić i Damir Omerbegović smatraju kako je upravo politika Demokratske fronte jedan od razloga sve dubljeg nepovjerenja između Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, dok iz DF-a godinama ističu da zagovaraju građanski koncept države i jednakost svih građana.
“Hrvatski član Predsjedništva” ili “član iz reda hrvatskog naroda”?
Demokratska fronta već godinama zastupa stav da izbor člana Predsjedništva BiH ne treba ograničavati isključivo izbornom voljom hrvatskog biračkog tijela, pozivajući se na koncept građanske države.
S druge strane, hrvatske političke stranke tvrde da Ustav Bosne i Hercegovine jasno govori o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, zbog čega inzistiraju na izmjenama izbornog zakonodavstva koje bi omogućile legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda.
To pitanje ostaje jedno od ključnih političkih prijepora u Bosni i Hercegovini.
Omerbegović: “To je njihov glavni politički proizvod”
Politički analitičar Damir Omerbegović smatra da Demokratska fronta najveći politički uspjeh ostvaruje upravo kroz kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva.
“Da DF vjeruje da može pobijediti za bošnjačkog člana Predsjedništva, sigurno bi ondje kandidirali svog kandidata. Međutim, procjenjuju da je lakše osvojiti poziciju hrvatskog člana zahvaljujući glasovima bošnjačkih birača. To je praktički njihov glavni politički proizvod”, smatra Omerbegović.
Prema njegovoj ocjeni, politička strategija DF-a posljednjih godina usmjerena je upravo na ovu funkciju, dok na drugim razinama vlasti stranka ostvaruje znatno skromnije rezultate.
Ivana Marić: “Politika se svodi na sukob s HDZ-om”
Politička analitičarka Ivana Marić ocjenjuje da Demokratska fronta prije svega zastupa interese predsjednika stranke Željka Komšića i njegova najužeg političkog kruga.
Prema njezinom mišljenju, Komšićeva politika velikim se dijelom temelji na političkom suprotstavljanju predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, dok koncept građanske države koristi kao glavni politički okvir svojeg djelovanja.
“Po mom mišljenju, njegova politika temelji se prvenstveno na političkom sukobu s Draganom Čovićem kako bi zadržao svoju poziciju. Kada usporedimo međunarodne aktivnosti članova Predsjedništva, vidljivo je da ima manje bilateralnih sastanaka od preostale dvojice članova”, rekla je Marić.
Dragan Vidović: “Otvoreno govore protiv Hrvata ali žele hrvatske pozicije”
Politički analitičar Dragan Vidović smatra kako Demokratska fronta svoj jedini uspjeh ostvaruje otvorenim poticanjem sukoba protiv Hrvata, koje politički demoniziraju i optužuju za separatizam, cijepanje BiH,urušavanje državnih institucija. Željko Komšić politički preživljava otvoreno propairajući mržnju spram Hrvata, što rezultira stvaranjem netrepeljivosti. Konceptom građanske države DF jedino može opstati na vlasti i živjeti zahvaljujući bošnjačkim glasovima.
“Slaven Kovačević koristi potpuno istu matricu nastupa i napada na Hrvate kao njegov šef Komšić ciljajući na bošnjačke glasove. Bošnjački mediji aktivno promoviraju Kovačevića želeći stvorit prostor da se nametne svojim stavovima koji su preslika Komšićevih stavova. Komšić kao i Kovačevića mogu parazitirati samo u političkom Sarajevu, a dva desetljeća okupacije okupacije pozicije hrvatskog člana predsjedništva pokazali su da rade samo za vlastite interese”.
Analitičari upozoravaju na sve dublje podjele
Omerbegović smatra da politička retorika Demokratske fronte otežava postizanje dugoročnog dogovora između hrvatskih i bošnjačkih političkih predstavnika.
“Godinama se stvara narativ prema kojem je svaki pokušaj političkog dogovora između Hrvata i Bošnjaka automatski proglašen izdajom ili napadom na državu. Takva retorika nije riješila probleme nego ih je dodatno produbila”, rekao je.
Marić upozorava kako se posljednjih godina povećava razina političke netrpeljivosti između hrvatskih i bošnjačkih političkih aktera, što, prema njezinoj ocjeni, dugoročno šteti unutarnjim odnosima u Bosni i Hercegovini.
Vidivić smatra kako su hrvatsko-bošnjački odnosi u potpunosti narušeni te da sve bošnjačke stranke imau apsolutno isti koncept odnosa spram Hrvata. Hrvtima se žele oduzeti sva prava i svesti ih na nacionalnu manjinu i dobiti čisti bošnjački prostor.
Jedno od ključnih političkih pitanja u BiH
Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH ostaje jedno od najspornijih pitanja bosanskohercegovačke politike.
Dok hrvatske stranke inzistiraju na izmjenama Izbornog zakona koje bi osigurale legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, Demokratska fronta i dio stranaka sa sjedištem u Sarajevu zagovaraju građanski model izbora.
Bez postizanja političkog dogovora o ovom pitanju teško je očekivati napredak u reformama koje Bosna i Hercegovina treba provesti na putu prema Europskoj uniji.
