Pojam “legitimni kandidat” posljednjih mjeseci postao je jedna od najčešće korištenih fraza u političkim raspravama u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH. No, prema analizi koju donosi novinar Milan Šutalo za Hrvatski Medijski Servis, legitimitet se ne može dobiti prije izbora – već isključivo na izborima.
U središtu rasprave ponovno se našla presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Predmet Ljubić, u kojoj se pojam legitimnog političkog predstavljanja spominje čak 13 puta.
Ustavni sud BiH: Legitimitet dolazi od naroda
U obrazloženju presude Ustavni sud BiH jasno navodi kako demokratsko odlučivanje mora biti utemeljeno na legitimnom političkom predstavljanju, odnosno na izboru predstavnika od strane onih koje predstavljaju.
“Samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje”, stoji u obrazloženju presude.
Sud pritom podsjeća da je Bosna i Hercegovina država triju konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – te da svaki narod mora imati mogućnost izabrati vlastite političke predstavnike.
Tko može biti kandidat za Predsjedništvo BiH?
Prema važećem Ustavu i Izbornom zakonu BiH, kandidirati se mogu svi punoljetni građani koji se pri kandidaturi izjasne kao pripadnici određenog konstitutivnog naroda.
To u praksi znači da osoba koja se ranije izjašnjavala kao “Ostali”, “Bosanac” ili “Bosanac i Hercegovac” može u prijavi Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine navesti da je Hrvat ili Bošnjak i time steći pravo kandidature.
Autor upozorava kako SIP nema zakonsku osnovu provjeravati ranije nacionalno izjašnjavanje kandidata, dok zaštita osobnih podataka dodatno otežava bilo kakvu provjeru.
Spor oko kandidature Slavena Kovačevića
Posebnu pozornost izaziva moguća kandidatura Slaven Kovačević za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Iako se ranije pred Europski sud za ljudska prava izjašnjavao kao pripadnik kategorije “Ostalih”, prema aktualnim pravilima mogao bi biti kandidat ukoliko se u prijavi izjasni kao Hrvat.
Autor navodi kako se unaprijed ne može dokazati tko će za određenog kandidata glasovati, ali upozorava da legitimitet ne proizlazi iz same kandidature, nego iz izborne potpore naroda kojeg kandidat predstavlja.
Ključno pitanje: Tko bira hrvatskog člana Predsjedništva?
Prema presudi Ustavnog suda BiH, legitimni predstavnik Hrvata može biti samo onaj kandidat koji dobije dominantnu podršku hrvatskih birača.
Ukoliko bi, kao i ranijih godina, hrvatski član Predsjedništva bio izabran većinski glasovima bošnjačkih birača, njegov legitimitet mogao bi biti osporavan pred domaćim i međunarodnim institucijama.
Autor podsjeća i na presedan s Kosova iz 2021. godine, kada je tamošnji Vrhovni sud poništio dio glasova kandidatkinji za bošnjačku manjinu nakon što je utvrđeno da su glasovi dominantno došli od birača druge nacionalnosti.
Moguće žalbe i međunarodni sudovi
U slučaju spornog izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, pravni put uključivao bi žalbe:
- Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine
- Sud Bosne i Hercegovine
- Ustavni sud Bosne i Hercegovine
- Europski sud za ljudska prava
Rasprava o legitimnom predstavljanju tako ostaje jedno od ključnih političkih pitanja u BiH pred nove izbore, ali i jedno od najosjetljivijih pitanja odnosa između konstitutivnih naroda.
