Ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine Davor Bunoza oglasio se na društvenoj mreži X povodom pitanja izbora članova Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, poručivši kako Ustav BiH jasno pokazuje da hrvatski član državnog vrha mora biti legitimni politički predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda.
Bunoza je u svojoj objavi naglasio kako definicija iz Ustava BiH nedvojbeno potvrđuje načelo legitimnog političkog predstavljanja, posebno kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Pozvao se na odluku Ustavnog suda u predmetu “Ljubić”
Komentirajući povezanost odluke Predmet Ljubić (U-23/14) s izborom članova Predsjedništva BiH, Bunoza je istaknuo kako je Ustavni sud jasno definirao princip demokratskog odlučivanja i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.
Prema njegovim riječima, legitimno političko predstavljanje temelji se na demokratskom izboru zajednice koju određeni predstavnik predstavlja, i to na svim političkim i administrativnim razinama vlasti.
“Jasno je čiji legitimitet hrvatski član mora imati”
Ministar pravosuđa BiH podsjetio je i na ustavni mehanizam prema kojem hrvatski član Predsjedništva svaku odluku koja se smatra destruktivnom za Federaciju BiH upućuje isključivo hrvatskom klubu izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Kako navodi Bunoza, takve odluke ne šalju se klubovima Bošnjaka, Srba, ostalih niti Zastupničkom domu, što, prema njegovu mišljenju, jasno potvrđuje koga hrvatski član Predsjedništva politički predstavlja.
“Sasvim je jasno čiji je on predstavnik i čiji legitimitet mora imati”, poručio je Bunoza.
Osvrnuo se i na presude Europskog suda za ljudska prava
Davor Bunoza odbacio je tvrdnje onih koji smatraju da se izbor članova Predsjedništva ne može mijenjati jer je sadašnji model definiran Ustavom Bosne i Hercegovine.
Takav stav usporedio je s ignoriranjem presuda Europski sud za ljudska prava, posebno slučaja Predmet Sejdić i Finci.
“Tvrdnja da je način izbora za Predsjedništvo propisan Ustavom i da je to jednostavno tako ravna je tvrdnji da se odluke Europskog suda za ljudska prava ne bi trebale provoditi jer je to propisano Ustavom”, naveo je ministar.
Na kraju je poslao jasnu političku poruku:
“Ustav se mijenja kada se pokaže da se u praksi zloupotrebljava.”
Pitanje izbornog zakona ponovno u fokusu
Bunožina objava dolazi u trenutku kada se ponovno intenziviraju rasprave o reformi Izbornog zakona BiH, legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda i provedbi presuda domaćih i međunarodnih sudova.
Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH već godinama je jedno od ključnih političkih prijepora između hrvatskih i bošnjačkih stranaka u Federaciji BiH, a tema je često povezana s ustavnim reformama i europskim putem Bosne i Hercegovine.
