Trominutni film o jednoj od najpoznatijih žena iz povijesti Bosne izazvao je veliku pažnju javnosti, ali i žestoke rasprave na društvenim mrežama širom regije.
Autor filma je bh. redatelj Vedad Fišić, koji trenutno živi u Zapadnoj Australiji. Kako je otkrio u intervjuu, produkcija kratkog filma trajala je oko 11 dana, a tijekom tog razdoblja nastalo je čak 5200 generiranih scena, od kojih su 52 ušle u konačnu verziju filma.
Film prikazuje dramatične događaje iz proljeća 1463. godine, kada Osmansko Carstvo osvaja Bosnu. U središtu priče nalazi se kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, koja nakon pada kraljevstva bježi iz zemlje za koju je, kako autor ističe, živjela i disala.
U filmu je Katarina prikazana kao naratorica, što priči daje snažnu emotivnu dimenziju i omogućava gledateljima da iz prve perspektive osjete tragediju gubitka domovine i obitelji.
Inspiracija u tragičnoj sudbini kraljice
Fišić kaže kako ga je na snimanje filma inspirirala upravo sudbina kraljice Katarine, ali i snažna povezanost koju narod Bosne i Hercegovine i danas osjeća prema njoj.
Prema njegovim riječima, Katarina nije imala veliku političku moć, ali je bila izuzetno voljena među narodom.
Ističe kako ga je posebno dirnula priča o njezinom progonstvu i patnji za djecom, koja su nakon pada Bosne odvedena u Osmansko Carstvo.
– To je bol koju samo majka može istinski razumjeti. S druge strane, tu je i njezina ljubav prema Bosni koju svi nosimo u sebi – rekao je Fišić.
Film u velikom međunarodnom natjecanju
Film se trenutno natječe na velikom međunarodnom natjecanju na kojem sudjeluje oko 8500 AI filmova, s ukupnim nagradnim fondom od 500.000 dolara.
Natjecanje traje do 12. ožujka, a čak 15 posto ukupne ocjene ovisi o pregledima i angažmanu publike na društvenim mrežama, zbog čega podrška gledatelja ima veliku važnost.
Rasprave na društvenim mrežama
Objava filma izazvala je brojne reakcije u Bosni i Hercegovini i regiji. Dok jedni hvale projekt zbog promocije povijesti i kulture, drugi smatraju da film nije u potpunosti povijesno točan.
Na društvenim mrežama pojavile su se i rasprave o identitetu srednjovjekovnih bosanskih vladara, što je dodatno rasplamsalo komentare.
Tko je bila kraljica Katarina?
Katarina Kosača-Kotromanić rođena je oko 1424. godine kao kći moćnog velikaša Stjepana Vukčića Kosače. Godine 1446. udala se za bosanskog kralja Stjepana Tomaša, s kojim je imala dvoje djece – Sigismunda i Katarinu.
Bila je poznata po snažnoj podršci katoličkoj vjeri i gradnji crkava, među kojima je i crkva svete Katarine u Jajcu.
Nakon pada Bosne 1463. godine i pogubljenja posljednjeg kralja Stjepana Tomaševića, kraljica Katarina pobjegla je u Dubrovnik, a zatim u Rim.
Njena djeca su zarobljena i odvedena u Osmansko Carstvo, gdje su kasnije promijenila vjeru. Unatoč brojnim pokušajima i pomoći papa Pavla II. i Siksta IV., Katarina ih nikada nije uspjela vratiti.
Svoj život završila je u Rimu, gdje je i danas pokopana, ostavivši iza sebe jednu od najtragičnijih priča srednjovjekovne Bosne.
