Kiseljak je jedno od najvažnijih središta hrvatske zajednice u Srednjoj Bosni. Smješten u blizini Sarajeva i Travnika, ovaj grad ima dugu povijesnu tradiciju u kojoj su Hrvati stoljećima oblikovali društveni, kulturni i gospodarski život.
Povijest Hrvata u Kiseljaku nije samo lokalna priča, nego dio šire povijesti Bosne i Hercegovine, posebno Srednje Bosne kao regije.
Povijesni razvoj Hrvata u Kiseljaku
Prisutnost Hrvata na području Kiseljaka bilježi se kroz srednjovjekovno razdoblje bosanske države. Katoličko stanovništvo bilo je organizirano kroz župe i lokalne zajednice koje su predstavljale temelj društvene stabilnosti.
Dolaskom Osmanskog Carstva dolazi do promjena u društvenoj strukturi. Iako su katolici bili izloženi ekonomskim i društvenim pritiscima, hrvatska zajednica u Kiseljaku uspjela je održati kontinuitet života.
Posebnu ulogu u očuvanju identiteta imali su franjevci koji su djelovali u širem području Srednje Bosne. Nedaleko od Kiseljaka nalazio se i samostan u Kreševu koji je utemeljen koncem 14. st., koji je srušen 1521. godine nakon osmanske okupacije BiH. Samostan i crkva su teško stradali u požaru 1765. godine. No, fratri unatoč svim izazovima nisu odustajali i samostan u Kšrevu bio je jedan od tri samostana koji su opstali na podrućju današnje BiH tijekom 415 godina duge vladavine Osmanlija. I upravo je blizina Kreševa i Kiseljaka bila jako bitna za pastoralno djelovanje franjevaca na području Kiseljaka.
Katolička tradicija i župni život
Tijekom teškog povijesnog perioda osmanske vlasti i prisilnog pprelaska na islam, katoličkom pučanstvu na podrulju srednje Bosne, a time i Kiseljaka bilo je jako teško. Franjevci i iz Kreševa su skrbili o vjerničkom životu katoličkog puka Kiseljaka. Kiseljak je u osmansko doba pripadao župi Kreševo, odakle su franjevci na konju dolazili u Kiseljak i služili svete mise, tješili vjerni puk i skrivajući se od Osmanlija sužili svete mise. Prema dostupnim podacima nemamo informacija o trajnijon zidanij crkvi na području Kiseljaka u osmanskom periosu, večo trošnim građevinama koje su služile za svete mise. Tek sa padom Osmanlij ai dolaskom Austro-Ugarske monarhije počinje procvat vjerničkog života u Kiseljaku.
Zanimljivo je da su Kiseljačani štovali sv. Iliju Proroka što je ostalo i do današnjih dana što predsravlja veliku okosnicu hrvatskog identiteta ovog kraja. Katoličke župe u Kiseljaku predstavljale su centar duhovnog i društvenog života.
Župne zajednice bile su mjesta:
- okupljanja stanovništva
- očuvanja jezika i tradicije
- obrazovanja mladih
- kulturnih događaja
Kiseljak u austro-ugarskom razdoblju
Pad osnakse vlasti i dolazak Austro-Ugarske monarhije u BiH značilo je potpuni procvat i razvoj BiH. Kiseljak se spominje i u putopisnim dokumetima brojnih putopisaca iz ove Monarhije koji spominju ljekovitu vodu. Nova vlast je ubrzo prepoznala potevijslim kiseljaka te su podgili banjske kapacitete, hotele i uređeno šetalište.
Pored toga razvija se putna infrastruktura, kao i školstvo, trgovina i indsrija zahvaljujući povoljnom geografskom položaju Kiseljaka i blizini glavnom gradu Sarajevu.
Hrvati u Kiseljaku aktivno su sudjelovali u gospodarskom razvoju grada.
Župa Kiseljak nastala je odvajanjem od župe Banbrdo, najprije kao mjesna kapelanija 1876. god., ali je uskoro proglašena župom. Od spomenute godine vode se matične knjige.
Bogoslužje se dulje vremena obavljalo u skromnoj kapelici. Gradnja crkve započeta je 1895. god. po projektu arhitekta Josipa Vancaša. Ona je relativno brzo dovršena, tako da je posveta crkve obavljena 1897. godine. U nju je 1901. postavljen glavni oltar, izrađen u radionici F. Stuflessera u Tirolu, a tada je nabavljen i Put križa. Približno iz tog je vremena i oltarna slika Sv. Ilije proroka.
God. 1984. crkva je porušena te je počela izgradnja moderne crkve po projektu Antuna Karavanića (450 m2). Ona je izvana dovršena i svojim se arhitektonskim oblicima doima vrlo atraktivno, a tomu pridonosi i njezin položaj na brežuljku, odakle dominira Kiseljakom i okolicom. Ispod crkve se nalazi kripta s vjeronaučnom dvoranom (300 m2). Na zvoniku se nalaze tri zvona. U crkvi se nalazi Put križa koji je izradio Antun Karavanić (1998/99). Zadnjih godina izrađen je projekt za kompletno unutarnje uređenje. Prvi korak u tome pravcu napravljen je 2004. postavljanjem vitraja Isusovo rođenje i Naviještenje akademskog slikara Dražena Trogrlića.
Ratna dešavanja i demografske promjene
Rat u Bosni i Hercegovini (1992.–1995.) imao je značajan utjecaj na stanovništvo Kiseljaka. U općini Kiseljak je 1991. bilo 12.550 (51,90%) Hrvata, a 2013. godine 57,10%. U ukupnoj strukturi stanovništva općine broj Hrvata se povećao, ali je stvarno bio manji za 727 (5,79%) osoba.
U općini Kiseljak ratni zločin je izvršen nad 27 Hrvata, (knjiga Davora Marijana i suradnika). Od Hrvata su u potpunosti “očišćena” sljedeća sela: Kazagići, Badnje, Male Sotnice, Oglavak, Bilalovac, Bukovica, Toplica, Mokrin i Gojakovac.
HVO je uspio obraniti Kiseljak od nasrtaja muslimanske armije. Iz općine Kiseljak izbjeglo je ili prognano 2.500 hrvatskih civila. Nakon što je Armija BiH ušla u hrvatska sela, opljačkala je i uništila 387 kuća. Mnogobrojne hrvatske obitelji bile su maltretirane i opljačkane.
Armija BiH je u zatvorima i logorima držala 337 hrvatskih civila i zarobljenih pripadnika HVO-a. Logori/zatvori bili su u : Plinari u Klokotima, Osnovnoj školi u Zabrđu i logoru Silos u Tarčinu. U logoru Plinara bilo je zatočeno 197 Hrvata iz Bilalovca i drugih mjesta. U logoru su zatočenici bili zlostavljani te tjerani na prisilni rad (kopanje rovova, zaklona).
Postrojbe Armije BiH su 1. lipnja 1993. zapalile samostan sestara klarisa i župnu crkvu u Brestovskom kod Kiseljaka. Armija BiH granatirala je i oštetila župnu crkvu sv. Ane u Banbrdu. Oštećene se filijalne crkve u Brnjacima, Zabrđu te grobne kapelice.
Za počinjene zločine podneseno je više kaznenih prijava, ali zločinci i njihovi nalogodavci nisu kažnjeni.
Nakon rata započinje proces obnove i povratka stanovništva.
Hrvati u Kiseljaku danas
Danas Hrvati čine značajan dio lokalne zajednice.
Aktivni su kroz:
- lokalnu samoupravu
- kulturne udruge
- sportske klubove
- vjerske institucije
Posebno se naglašava očuvanje tradicije među mlađim generacijama.
Kiseljak je danas jedna od najrazvijenih općina u Federaciji BiH. geografski položaj i blizina glavnom gradu Sarajeva te uspjšeno vođenje općine od strane načelnika Mišurića- Ramljaka doveo je Kiseljak u jednu od najpoželjnijjih općina za ulaganje. I Lidl je kao glavno logističko središte za BiH izabrao općinu Kiseljak. Pored toga brojne firme djeluju usšješno na području ove općine poput Sarajevskog kiseljaka, Tibra, Euro-izgradnja …
Kulturna baština Kiseljaka
Kulturna baština hrvatske zajednice uključuje:
- tradicijske običaje
- vjerske blagdane
- folklor
- lokalne manifestacije
Kiseljak je poznat i po prirodnim resursima i turističkom potencijalu.
Gospodarstvo i društveni život
Gospodarstvo Kiseljaka razvijalo se kroz:
- poljoprivredu
- trgovinu
- turizam
- male i srednje poduzetnike
Ekonomija ima važnu ulogu u zadržavanju mladog stanovništva.
Izazovi suvremenog razdoblja
Najveći izazovi hrvatske zajednice u Kiseljaku danas su:
- iseljavanje mladih
- demografski pad
- ekonomske prilike
Unatoč tome, zajednica nastavlja održavati društveni i kulturni život.
Kiseljak kao dio identiteta Srednje Bosne
Hrvati u Kiseljaku predstavljaju važan segment hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Grad simbolizira:
- povijesni kontinuitet
- kulturnu povezanost
- vjersku tradiciju
Zaključak
Hrvati u Kiseljaku stoljećima su oblikovali društveni i kulturni identitet Srednje Bosne. Unatoč povijesnim izazovima, zajednica je očuvala tradiciju, vjeru i povezanost s prostorom na kojem živi.
