Više od osam desetljeća nakon završetka Drugoga svjetskog rata, tlo Slovenije i dalje skriva stotine jama, rovova i šumskih grobnica – nijeme svjedoke masovnih poslijeratnih smaknuća koja su provele jedinice jugoslavenske armije. O tim se zločinima u komunističkoj Jugoslaviji desetljećima nije smjelo govoriti, a istina je sustavno zataškavana.
Knjiga „Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji“, autora slovenskog povjesničara Mitje Ferenca i arheologa Uroša Košira, predstavlja jedno od najcjelovitijih znanstvenih svjedočanstava o događajima koji su dio Bleiburške tragedije i Križnog puta. Temeljena na dugogodišnjim terenskim istraživanjima, ekshumacijama i arhivskim dokumentima, knjiga bez političke retorike, ali s jasnom moralnom porukom, razotkriva razmjere planskih poslijeratnih zločina.
U predgovoru knjige Ante Žužul izrijekom govori o genocidu nad Hrvatima, naglašavajući da razmjeri, način i ciljevi ubojstava nadilaze logiku osvete te upućuju na sustavno i plansko uništenje jedne nacionalne skupine u poraću, u vremenu mira.
Posebno potresno svjedočanstvo odnosi se na rudnik Huda jama, gdje su istraživači 2009. godine naišli na prizore koji, kako navodi Ferenc, nemaju presedana u europskoj povijesti. U okomitom rovu svete Barbare pronađeni su slojevi tijela, vezanih žicom, s očuvanom kožom, kosom i noktima, zbog specifičnih mikroklimatskih uvjeta u rudniku.
– Jedna ruka držala je drvenu protezu druge žrtve – invalida. Taj prizor nosit ćemo do kraja života, svjedoči Ferenc.
Dosad je u Sloveniji evidentirano više od 750 lokacija prikrivenih grobišta, od čega je terenskim istraživanjima potvrđeno 224. Skeletni ostaci više od 9.000 žrtava već su iskopani, dok se stvaran broj ubijenih procjenjuje na desetke tisuća, uključujući velik broj Hrvata, vojnika NDH, ali i civila, žena i djece.
Autori knjige upozoravaju da poslijeratna ubojstva nisu bila kaotična osveta, nego organizirana i logistički pripremljena operacija, koju su provodile jedinice KNOJ-a i OZNA-e uz znanje i zapovjednu odgovornost najvišeg političkog i vojnog vrha tadašnje Jugoslavije.
Unatoč rezolucijama Europskog parlamenta i apelima znanstvene zajednice, istraživanja su posljednjih godina gotovo zaustavljena, a pitanje dostojnog pokopa žrtava i dalje ostaje otvoreno. Knjiga stoga ne predstavlja samo povijesni dokument, već i snažan poziv na suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i raskid s desetljećima institucionalne šutnje.
Promocija knjige održat će se 11. veljače u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, u organizaciji Školske knjige.
