Na 23. sjednici Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS), predsjednik HNS-a Dragan Čović poručio je kako je primarni cilj trajnog rješavanja pitanja legitimne zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH, uz jasno sprječavanje prakse da, kako je naveo, Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Govoreći o aktualnom političkom trenutku i predizbornoj kampanji koja je već započela, Čović je istaknuo kako, unatoč skepticizmu dijela kolega iz HNS-a, i dalje vidi realan prostor za politički dogovor u sljedeća dva do tri mjeseca. Prijedlog HNS-a već se nalazi u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje postoji većina za njegovo usvajanje, no konačna odluka ovisi o potpori bošnjačkih zastupnika u Zastupničkom domu.
Najavio je da će se u naredna dva tjedna voditi intenzivni politički razgovori s predstavnicima bošnjačkog i srpskog naroda, s ciljem otklanjanja ključnih uzroka nefunkcionalnosti državnih institucija.
Čović je također najavio da će se sljedeća sjednica Predsjedništva HNS-a održati u prvom ili drugom tjednu ožujka, kada bi trebao biti definiran konačni dogovor o zajedničkom nastupu stranaka HNS-a na izborima.
Novi pristup SAD-a i diplomatski iskorak HNS-a
Komentirajući politička lobiranja u Washingtonu i sastanke održane na marginama Molitvenog doručka, Čović je najavio ozbiljniji i sustavniji diplomatski angažman HNS-a prema Sjedinjenim Američkim Državama.
– Procijenili smo da ćemo za dvadesetak dana biti u službenom posjetu Washingtonu, ali na potpuno drugačijim principima. Ozbiljnost trenutka traži drugačiju organizaciju – poručio je Čović.
Istaknuo je kako je nova američka administracija promijenila koncept odnosa i otvorila prostor za rješavanje ključnih pitanja u BiH, uključujući Izborni zakon i pitanje državne imovine. Posebno je pozdravio izjave britanske izaslanice Karen Pierce, naglašavajući da sličan stav o problemima Hrvata dijele i dužnosnici Europske unije.
Plan rasta i blokade institucija
Govoreći o zastoju u Planu rasta za BiH, Čović je bio iznimno kritičan prema domaćim političkim igrama, istaknuvši kako nedostaje političke mudrosti i odgovornosti.
– Plan rasta nije samo novac, nego ugovor između EU i BiH koji uključuje pravne, kadrovske i ekonomske reforme. Nažalost, nema volje da se to provede kroz Vijeće ministara – upozorio je.
Dodao je kako je u Domu naroda s dnevnog reda skinuto više od stotinu točaka, što smatra svjesnim nadmudrivanjem političkih aktera, te pozvao na hitno donošenje Zakona o Sudu BiH i VSTV-u.
Infrastrukturni izazovi: Južna interkonekcija i Jadransko-jonski koridor
Značajan dio sjednice, kojoj je prisustvovao i ministar Željko Nedić, bio je posvećen prostornom planiranju u Federaciji BiH. Čović je upozorio da nedostatak dugoročnih strategija i usklađenih planova ozbiljno ugrožava realizaciju strateških projekata.
Posebno je istaknuo Južnu plinsku interkonekciju, naglašavajući složenu koordinaciju jer trasa prolazi kroz niz općina i županija – od Posušja, Tomislavgrada, Livna, Kupresa i Bugojna, do Novog Travnika, Širokog Brijega, Gruda, Mostara i Čapljine. Upozorio je da će plinovod biti iznad zemlje, što zahtijeva koridor širine 30 metara, uz brojne tehničke i prostorne izazove. Najavio je koordinacijski sastanak u Livnu 13. veljače.
Jednako važnim ocijenio je i Jadransko-jonski koridor, potvrdivši da se intenzivno razmatra trasa koja bi od granice s Crnom Gorom prolazila kroz Ravno, Trebinje, Ljubinje i Stolac, te se u Čapljini spojila s Koridorom Vc i hrvatskom autocestom. Naglasio je da je Crna Gora već potpisala ugovor s tvrtkom Bechtel, čime se dodatno povećava pritisak na BiH da hitno definira svoje prostorne planove i osigura zemljište.
