Ljubo Ćesić Rojs, umirovljeni general i jedan od prepoznatljivijih sudionika Domovinskog rata, s posebnom emocijom govori o obljetnicama vojno-redarstvene operacije Oluja. Kao netko tko je osobno sudjelovao u tim povijesnim trenucima i bio među prvima na kninskoj tvrđavi 5. kolovoza 1995., Rojs navodi kako su ta sjećanja urezana duboko u njega.
Svaka nova obljetnica za njega nosi posebnu težinu, osobito jer je sve manje onih koji su sudjelovali u tim ratnim naporima, pa se general pita koliko će ih dočekati 40. obljetnicu. Operacija Oluja bila je ključna prekretnica u Domovinskom ratu koja je, uz vojnu pobjedu, donijela i konačno oslobođenje većeg dijela okupiranog teritorija pod kontrolom pobunjenih Srba, čime je Hrvatska de facto ostvarila svoju teritorijalnu cjelovitost i potvrdila suverenitet. Kao živi svjedok tog vremena, Rojs se za portal Direktno prisjetio ključnih događaja i aktera iz tog razdoblja.
“Veliku ulogu je odigrao naš SET, ljudi koji su prisluškivali i znali su njihove poteze pa smo ih mi zaskočili, oni su trebali pokrenuti akciju 5. kolovoza ujutro u Vaganj, a mi smo krenuli dan prije pa smo ih prevarili 4., a tu na prislušnim uređajima – govorim o liniji gdje sam ja bio, zborno područje Split, odnosno operativna grupa Sjever gdje je bio zapovjednik Ante Gotovina, zapovjednik svega, 23.900 vojnika, 11.500 HVO-a i 12.400 HV-a, tu je bio Mile Budiša koji je skidao njihove razgovore. To je SIS na čelu s pomoćnikom ministra obrane generalom Markicom Rebićem, što mnogi ne znaju – pa Markica je bacao one letke i zbunio ih kuda se trebaju civili izvući. Vidim da se pojavljuju neki leci na ćirilici kao da je potpisao Mile Mrkšić, pa to su naši odradili, to je specijalni rat”, započeo je Rojs.
“Danas se mnogi busaju u prsa, a nisu uopće živi sudionici, evo neka mi pokažu gdje su bili 5. kolovoza kad se ušlo na kninsku tvrđavu i koja je njihova uloga bila u zapovjednom lancu, njihovo sudjelovanje, ove stvari koje vam pričam malo tko spominje. Kad je tada predsjednik Vlade RH bio zbunjen na jednom ručku gdje je Tuđman otišao, Šušak je tu bio, i Valentić i ostali, onda je pokojni Valentić rekao ‘predsjedniče, evo čuli smo informaciju da su oni letak izdali kuda će im se civili izvući’. Šušak se nasmijao i rekao ‘pa predsjedniče, mi smo to bacili’. To vam je prava istina. Mogu drugi lagati, i vikati ‘ja pa ja’, puno je danas ovih koji viču ‘ja pa ja’ hvalospjeva, pa neka pokažu onda taj plan”, nastavio je umirovljeni general.
‘To je bila podvala’
Rojs se osvrnuo i na operaciju Una koja se smatra jednom od najmanje uspješnih hrvatskih operacija. “U Glavnom stožeru bilo je časnih ljudi, ali bilo je KOS-ovaca koji su htjeli skupa s Matom Granićem minirati da ne dođe do Oluje. Oni su napravili tragediju zvana operativna akcija, mi je zovemo propast, a to je Una gdje su izginuli ljudi, išli su na svoju ruku jer su mislili da dolje ide kao kroz sir, da nije bilo velikih borbenih djelovanja. Onda su htjeli izvesti nešto tu, tada su podvalili, kao što su prije podvalili zapovijed generalu, junaku Domovinskog rata Janku Bobetku, pa je bio smijenjen, tako su podvalili tadašnjem načelniku Glavnog stožera generalu Červenku da se ide u tu operaciju Una.”
“Izginulo nam je puno ljudi i nismo ništa ostvarili, radili su na svoju ruku, a smijenjen je niži da ih ne bi Tuđman zatvarao, smijenjen je tada general Vinko Vrbanac. Njihova akcija, ja je zovem propast, tih KOS-ovaca iz Glavnog stožera koji su htjeli minirati kako Oluju, tako i sve ostalo. Ovo što sam vam sad rekao je kao evanđelje, to je prava istina”, tvrdi Rojs.
Umirovljeni general se prisjetio gdje je bio 4. kolovoza 1995., večer prije početka Oluje. “Noć prije sam prespavao u hotelu Park u Livnu. Naše zapovjedništvo je bilo selo Sajkovići. Ujutro u pet smo bili u zapovjedništvu, kad su krenuli naši naprijed, nazvao me na crni telefon Gojko Šušak i pitao je li zapovjednik tu negdje, rekao sam da jest, to je general Ante Gotovina. Svi su otišli naprijed, kaže on ‘čif – a to je predsjednik – treba zapovjednika’ i predsjednik je zapovjedio generalu Gotovini da šalje nekoga u Knin da se ne bi desila odmazda ili bilo kakvi zločini, paljenje, kako kad smo ušli u Grahovo, neki su pojedinci opljačkali pa zapalili cijelo Grahovo. Gotovina je pogledao oko sebe, u uredu zapovjedništva gdje smo pratili akciju bili smo general Gotovina, general Rahim Ademi, doktor Boris Zdilar, general je danas, i ja.”
‘Poljubio sam hrvatsku zemlju i rasplakao se’
“Ante je tada rekao ‘Ademi i Rol idu u Knin’ i tako smo mi ušli u Knin prije ovih naših tenkova i došli na kninsku tvrđavu i tada zarobili oko 250 civila. Čizmom sam razbio izlog, otišli na tvrđavu, ja sam poljubio hrvatsku zemlju, rasplakao sam se. Za dva sata i 15 minuta došao je general Krstičević sa svojim užim zapovjedništvom i kamerman Petar Malbaša i ti snimci su nastali 5. kolovoza. Govorim o 5. a ne 6. kolovozu, ona povijesna slika, mi od 5. kolovoza imamo povijesne slike. Mi nismo trebali ići, bili smo u zapovjedništvu, otišli smo i popeli se na kninsku tvrđavu, vozili smo k’o ludi i nije se dogodio nikakav zločin u Kninu, to smo koristili Haagu u obrani generala Gotovine”, dodao je Rojs.
