Splitsku deklaraciju su prije 30 godina 22. srpnja potpisali predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović te Haris Silajdžić i Krešimir Zubak kao predstavnici oba naroda u BiH, a sve je dogovorio Mate Granić, tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova..
Važan posrednik bio je turski predsjednik Sulejman Demirel, a ključna je bila inicijativa Sjedinjenih Američkih Država, pa je pri potpisivanju Deklaracije bio nazočan i Peter Galbraith, američki veleposlanik u Hrvatskoj. Nakon strašnih zločina u Srebrenici, srpske su snage krenule prema zaštićenom području Bihaća, a Bošnjacima je tada bila prijeko potrebna pomoć Hrvatske.
Najvažniji dio Splitske deklaracije je onaj o vojnoj suradnji kojom je otvoren put zajedničkog djelovanja HV-a, HVO-a i Armije BiH u susjednoj BiH. Tri dana nakon postignutog dogovora hrvatske snage pokrenule su operaciju Ljeto 95 kojom su munjevito oslobodile Bosansko Grahovo i Glamoč i tako prisilili Srbe da dio snaga iz Bihaća povuku na ovo područje.
Uskoro je došlo do oslobodilačke operacije Oluja kojom srušena paradržavna tvorevina pobunjenih Srba u Hrvatskoj. Luka Mišetić, odvjetnik generala Ante Gotovine u Haagu istaknuo je za portal Direktno kako je na ovu obljetnicu važno podsjetiti da se na današnji datum 1995. godine Alija Izetbegović suočio sa srpskom ofenzivom u istočnoj Bosni koja je zauzela značajan teritorij i rezultirala genocidom.
Izetbegović je bio u očaju
“Mladić je zatim svoju pozornost usmjerio na Bihać. U očaju, Izetbegović je došao u Split i zatražio ulazak Hrvatske vojske u Bosnu kako bi pomogla Bosni i Hercegovini da se obrani od srpske agresije što je Hrvatska vojska i učinila u operacijama Ljeto ’95, Oluja, Maestral i Južni potez, u savezu s HVO-om i Armijom BiH”, istaknuo je.
“Ovu današnju obljetnicu trebali bi slaviti i Bošnjaci i Hrvati kao primjer uspješnog bošnjačko-hrvatskog saveza. Umjesto toga, nažalost imamo bošnjačke nacionaliste koji očajnički prepravljaju povijest kako bi demonizirali Hrvate i Hrvatsku te postigli svoje maksimalističke bošnjačko-nacionalističke ciljeve. Ideja da bi Izetbegović pozvao ‘agresorsku’ zemlju da spasi vlastitu zemlju od agresije tragikomična je nelogičnost”, zaključio je Mišetić za Direktno.
Podsjetimo, prošlog tjedna Foreign Policy je objavio članak u kojemu proziva Hrvatsku zbog situacije u BiH. Članak je objavljen pod naslovom “Tihi rat Hrvatske u Bosni”, a odmah ispod naslova autori teksta pišu da “zagrebački pritisak za segregaciju dovodi u opasnost budućnost demokratske Bosne”. Već smo ranije pisali kako sam pogled na autore baca sumnju na kredibilitet teksta – autori su Ismet Fatih Čančar i Ismail Ćidić.
Ćidić ranije pisao o ulozi Hrvatske u BiH, a u jednom tekstu naveo je za jedan bh. portal “kako je Dayton razotkrio ekstremističku i maksimalističku agendu Hrvatske u BiH”. Ćidić vodi i Bosnian Advocacy Center, nevladinu organizaciju koja se bori za “slobodnu, suverenu, demokratsku i sekularnu Bosnu i Hercegovinu”.
