Bošnjački političari nastavljaju obmanjivati javnost o tome koga predstavljaju članovi Predsjedništva BiH, smišljajući nove kvalifikacije za prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, kojeg je predložila izaslanica Kluba hrvatskog naroda Doma naroda Parlamenta BiH Marina Pendeš (HDZ BiH), a koji će se ponovo naći na sjednici Doma 29. svibnja.
Tako je zastupnik Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Predrag Kojović kazao kako Zakon koji predlaže HDZ BiH nije u skladu s europskim standardima. – To je jedan nacionalistički zakon koji predviđa da pripadnici iste etničke grupe glasaju samo za svoje, kazao je Kojović za N1. Dodao je kako članovi Predsjedništva BiH ne predstavljaju narode već entitete.
Kojović ili nije pročitao prijedlog Marine Pendeš ili namjerno obmanjuje javnost. Hrvatski Medijski Servis stoga podsjeća na sadržaj prijedloga izaslanice Pendeš koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, o kojem bošnjački klub Doma naroda nije dozvolio ni raspravu:
(1) Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba.
(2) Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
(3) Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata.
Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačkoneretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) i b) ovog članka, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednoj od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Dakle, iako presuda Ustavnog suda BiH,, nalaže da Izborni zakon treba osigurati da izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH trebaju biti izabrani od onih koje po Ustavu predstavljaju, ne samo u Domu naroda, nego i na drugim administrativno-političkim razinama, što se odnosi i na Predsjedništvo BiH, prijedlog izaslanice Pendeš ne uskraćuje mogućnost bilo kojem biraču u Federaciji BiH da glasa za hrvatskog ili bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. On samo obeshrabruje Bošnjake da glasaju za hrvatskog člana Predsjedništva jer sadrži mehanizam koji osigurava da za hrvatskog člana Predsjedništva bude izabran onaj kandidat za kojeg glasa većina Hrvata. Po patrioti Kojoviću to što traži Ustavni sud je nacionalistički. Netko je već rekao kako oni koji ne poštuju Ustav ne poštuju ni državu.
Druga Kojovićeva tvrdnja kako članovi Predsjedništva BiH ne predstavljaju narode već entitete, zato što se jedan bira iz Republike Srpske, a dva iz Federacije BiH je također netočna. Na to jasno ukazuje ne samo presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić već i sam Ustav BiH u članku 5, koji kaže da veto člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske potvrđuje Narodna skupština RS dvotrećinskom većinom, bošnjačkog člana Klub bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, a hrvatskog člana Klub hrvatskog naroda u Federalnom Domu naroda, također dvotrećinskim većinama. Da hrvatski i bošnjački članovi Predsjedništva BiH predstavljaju entitet Federaciju BiH, njihov veto bi potvrđivao Zastupnički a ne Dom naroda, ili eventualno oba doma. Uostalom i sam pridjev koji koristi ustavotvorac “hrvatski” i “bošnjački” nedvosmisleno sugerira koga oni predstavljaju- dakle dva konstitutivna naroda- Hrvate i Bošnjake. A da bi predstavljali ta dva konstitutivna naroda, moraju ih ta dva naroda, većinskom voljom izabrati. Kao i što nalaže presuda Ustavnog suda BiH u Predmetu Ljubić, koju možete pročitati na ovom linku.
“Suprotno od navedenog, stoji u obrazloženju presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, (koja se odnosi na federalni Dom naroda, ali i na sve druge “administrativno-političke razine”) neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno nejednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.”
Podsjetimo, samo i na to da je provedba presuda Ustavnog suda BiH jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za dodijelu statusa kandidata za članstvo u EU, naravno, kao i provedba presuda Europskog suda za ljudska prava.
