Zastupnici u Europskom parlamentu zatražili su odlučniji odgovor Europske unije na turske poteze u istočnom Sredozemlju, uključujući prijavljene povrede grčkog zračnog prostora i prijetnje grčkom i ciparskom suverenitetu. Dok dio eurozastupnika poziva na uvođenje sankcija Ankari, Europska komisija zagovara održivu deeskalaciju. Hrvatski eurozastupnici Davor Ivo Stier i Željana Zovko poručili su da dijalog s Turskom mora biti praćen konkretnim europskim djelovanjem.
Europski parlament raspravljao o napetostima između Grčke i Turske
Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o odnosima Grčke i Turske te o mogućem odgovoru Europske unije na poteze Ankare u istočnom Sredozemlju.
Dok su pojedini eurozastupnici zatražili sankcije protiv Turske, Europska komisija pozvala je na smirivanje napetosti i poštovanje suvereniteta država članica.
Izvršni potpredsjednik Europske komisije Raffaele Fitto istaknuo je da je istočni Mediteran geostrateški važan za stabilnost i sigurnost Europske unije. Naglasio je da Turska mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih država članica.
„Konstruktivan angažman Turske je ključan u tom smislu. Održiva deeskalacija u grčko-turskim odnosima i svuda u istočnom Sredozemlju ključni su elementi za regionalnu stabilnost i sigurnost te za napredak europsko-turskih odnosa“, poručio je Fitto.
Podsjetio je da je Turska kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, saveznica većine država članica u NATO-u i važan partner Unije. Zbog toga, kako je istaknuo, Europa ima strateški interes nastaviti suradnju s Ankarom.
Ipak, priznao je da odnosi s Turskom nose velike izazove te da nedavni događaji pridonose povećanju napetosti u regiji.
Grčka optužuje Tursku zbog povreda zračnog prostora
Atena i Ankara već desetljećima imaju neriješene sporove, ponajprije oko pomorskih granica, prava u Egejskom moru i pitanja energetskih resursa u istočnom Sredozemlju.
Grčka redovito optužuje Tursku zbog ulazaka njezinih vojnih zrakoplova u grčki zračni prostor. Prema podacima koje je objavio grčki dnevnik Kathimerini, pozivajući se na glavni stožer grčkih oružanih snaga, sedam turskih zrakoplova sudjelovalo je u nizu incidenata iznad Egejskog mora u utorak.
Fitto je rekao da Europska komisija pomno prati situaciju, koordinira djelovanje s grčkim vlastima te je turskim sugovornicima prenijela zabrinutost zbog razvoja događaja.
Bruxelles je istodobno pozvao Tursku da se suzdrži od jednostranih poteza koji bi mogli dodatno povećati napetosti.
Europska komisija posebnu važnost pridaje i nastavku pregovora o rješavanju ciparskog pitanja, pri čemu očekuje konstruktivno sudjelovanje Turske.
Ciparsko pitanje dodatno opterećuje odnose s Ankarom
Cipar je članica Europske unije, ali međunarodno priznata vlada Republike Cipar ne kontrolira cijeli teritorij otoka.
Nakon turske vojne intervencije 1974. godine, sjeverni dio Cipra ostao je izvan kontrole međunarodno priznate vlade. Turska Republika Sjeverni Cipar, proglašena 1983. godine, međunarodno je priznata samo od Turske, koja na tom području i dalje ima vojnu prisutnost.
Turska ne priznaje Republiku Cipar, članicu Europske unije, kao jedinu međunarodno priznatu državu na otoku.
Fitto je naglasio da je cijeli Cipar dio Europske unije te poručio da će Unija nastaviti štititi svoje interese i interese država članica.
„Nećemo popuštati te ćemo nesumnjivo nastaviti stajati uz Grčku i Cipar“, rekao je predstavnik Europske komisije.
Grčka eurozastupnica zatražila ozbiljne sankcije protiv Turske
Grčka eurozastupnica Eliza Vozemberg-Vrionidi, govoreći u ime Europske pučke stranke, ocijenila je da turske povrede grčkog zračnog prostora ugrožavaju sigurnost i stabilnost regije.
Ankaru je optužila za promicanje takozvane doktrine „Plava domovina“, koju grčka strana smatra prijetnjom svojim pomorskim pravima i suverenitetu nad otocima u Egejskom moru.
Vozemberg-Vrionidi upozorila je i na turske prijetnje u slučaju da Grčka proširi svoje teritorijalne vode izvan granice od šest nautičkih milja.
Turski parlament je 1995. godine upozorio da bi jednostrano grčko proširenje teritorijalnih voda u Egejskom moru moglo biti povod za rat, odnosno casus belli. Atena takav stav smatra protivnim međunarodnom pomorskom pravu.
„Danas s pravom tražimo ozbiljne sankcije Europske unije protiv Turske i eksplicitnu deklaraciju da će napad na Grčku biti shvaćen kao napad na cijelu europsku obitelj“, poručila je grčka eurozastupnica.
I grčki zastupnik Giannis Maniatis, koji je govorio u ime socijalista, zatražio je konkretnije djelovanje Europske komisije. Kao primjere problema naveo je povrede grčkih teritorijalnih voda i zračnog prostora te zaustavljanje projekta podmorskog kabela između Grčke i Cipra zbog sporova s Turskom.
Upitao je hoće li Komisija predložiti sankcije protiv Ankare i hoće li zaustaviti rasprave o sudjelovanju Turske u europskoj obrambenoj arhitekturi.
Fitto u kasnijem obraćanju nije izravno odgovorio na ta pitanja, nego je ponovio da Komisija prati situaciju i zagovara poštovanje međunarodnih obveza te deeskalaciju.
Davor Ivo Stier: „Ne smijemo biti naivni“
Hrvatski eurozastupnik iz redova Europske pučke stranke Davor Ivo Stier poručio je da odnosi Europske unije i Turske ne moraju biti obilježeni neprijateljstvom, ali je upozorio da europska politika prema Ankari mora uzeti u obzir njezino djelovanje u regiji.
„Ne smijemo zatvoriti oči pred činjenicom da Turska vodi jednu neootomansku politiku koja želi stvoriti sferu utjecaja na području bivšeg carstva, a takozvana ‘Plava domovina’ dio je te politike“, rekao je Stier.
Dodao je da takav pristup, prema njegovoj ocjeni, pridonosi regionalnim napetostima. Kao primjere naveo je odnose Turske i Izraela te aktivnije djelovanje Ankare u istočnom Sredozemlju.
Stierova poruka bila je da strateška suradnja s Turskom ne bi trebala značiti zanemarivanje sporova i sigurnosnih izazova koji opterećuju odnose s državama članicama EU-a.
Željana Zovko: Solidarnost s Grčkom i Ciprom mora imati konkretan učinak
Hrvatska eurozastupnica iz HDZ-a Željana Zovko također je osudila poteze koje smatra prijetnjom suverenitetu članica Europske unije te pozvala na zajednički europski odgovor.
Istaknula je da politička podrška Grčkoj i Cipru mora biti praćena konkretnim diplomatskim djelovanjem. Predložila je i da visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas posjeti to područje.
„Naša solidarnost s Grčkom i Ciprom mora biti poduprta konkretnim diplomatskim djelovanjem“, poručila je Zovko.
Naglasila je da Turska, kao kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, ne može istodobno tražiti bliže odnose s Unijom i prijetiti njezinim članicama.
„Europska unija mora učiniti jasnim da će nastavak provokacija imati posljedice“, upozorila je, dodajući da podržava dijalog, ali da on ne može dati rezultate ako se odvija u ozračju prijetnji i zastrašivanja.
Rasprava u Europskom parlamentu tako je ponovno otvorila pitanje kako uskladiti stratešku suradnju s Turskom s obvezom zaštite država članica i stabilnosti istočnog Sredozemlja. Dok Europska komisija zagovara deeskalaciju i diplomatski angažman, dio eurozastupnika traži konkretnije mjere, uključujući moguće sankcije protiv Ankare.
