Veliki prosvjedi protiv visokih troškova života i lošeg stanja javnih službi prerasli su u nasilne nerede u više francuskih gradova. U Limogesu je zapaljena povijesna gradska vijećnica, u Lyonu je izbio požar u turističkom uredu, dok su u Marseilleu prosvjednici upali u gradsku vijećnicu. U Parizu su gorjeli automobili, a policija je protiv nasilnih skupina koristila suzavac i vodene topove.
Prema podacima francuskog Ministarstva unutarnjih poslova, na prosvjedima diljem zemlje okupilo se oko 550.000 ljudi, uključujući približno 110.000 u Parizu. Organizatori procjenjuju da je sudjelovalo oko 800.000 prosvjednika. Policija je, prema dostupnim izvješćima, uhitila više od 400 osoba.
Iako je velik dio okupljanja protekao mirno, u više gradova izbili su sukobi s policijom, zapaljena su vozila i javne zgrade, a pojedine trgovine bile su meta pljački i vandalizma.
U Limogesu zapaljena povijesna gradska vijećnica
Jedan od najtežih incidenata dogodio se u Limogesu, gdje su maskirani izgrednici napali povijesnu gradsku vijećnicu i izazvali požar koji se proširio na dio zgrade i krovnu konstrukciju.
Prema izvješću agencije AFP, nasilje je izbilo pred kraj prosvjeda na kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća ljudi. Izgrednici su najprije zapalili vozilo komunalne policije ispred vijećnice, a potom razbili prozore, provalili u zgradu i zapalili njezinu unutrašnjost.
Vatrogasci su pokušavali obuzdati vatru i spriječiti njezino širenje na ostatak objekta. Postojala je i opasnost od urušavanja dijelova krova.
Gradska vijećnica u Limogesu otvorena je 1883. godine, a od 1975. ima status zaštićenog povijesnog spomenika. Požar je izazvao veliku zabrinutost zbog mogućeg oštećenja povijesne građevine.
U drugim dijelovima grada zabilježeni su sukobi s policijom, paljenje vozila i razbijanje trgovina. Policija je na napade odgovorila suzavcem.
Des véhicules de police sont prises pour cible par la foule dans le secteur République à Paris. #Paris #17octobre https://t.co/yMReav1Tie
— Luc Auffret (@LucAuffret) October 17, 2026
Lyon: Požar u turističkom uredu na trgu Bellecour
Nasilje je izbilo i u Lyonu, gdje je izbio požar u turističkom uredu na središnjem trgu Bellecour. Prema izvješćima s mjesta događaja, prije izbijanja vatre razbijani su prozori zgrade.
Gusti dim nadvio se nad središtem grada, dok su vatrogasci zbog sukoba između prosvjednika i policije imali poteškoća pri dolasku na mjesto požara.
Policija je protiv nasilnih skupina koristila suzavac, šok-bombe i vodene topove. Dio izgrednika povukao se u okolne ulice, gdje su razbijani izlozi i oštećivane trgovine.
Prema podacima francuskog Ministarstva unutarnjih poslova, u Lyonu se okupilo oko 20.000 prosvjednika. Dio okupljenih nastavio je mirno sudjelovati u prosvjedima, dok su se na drugim lokacijama odvijali sukobi.
Marseille: Prosvjednici upali u gradsku vijećnicu
U Marseilleu su prosvjednici nasilno ušli u gradsku vijećnicu, razbili ulazna vrata i oštetili dio unutrašnjosti zgrade. Među oštećenim predmetima bila je i bista Marianne, simbola Francuske Republike.
Policija je intervenirala i izbacila izgrednike iz objekta. Zabilježeni su i napadi na prostorije komunalne policije te oštećenja nekoliko trgovina.
Gradonačelnik Marseillea Benoît Payan zatražio je objašnjenje od nadležnih službi o načinu na koji je organizirano održavanje javnog reda.
Payan je poručio da se nasilni izgrednici ne smiju poistovjećivati s građanima koji mirno prosvjeduju zbog socijalnih i ekonomskih problema. Prema njegovim riječima, materijalna šteta u samoj gradskoj vijećnici bila je ograničena.
Pariz: Zapaljeni automobili i sukobi s policijom
U Parizu su među žarištima sukoba bili Trg Republike i okolne ulice. Izgrednici su palili automobile, kante za smeće i novinski kiosk, a policiju su gađali pirotehničkim sredstvima i drugim predmetima.
Policija je odgovorila suzavcem i vodenim topovima. Na pojedinim lokacijama razbijeni su izlozi, opljačkane trgovine i oštećena javna imovina.
Istodobno su tisuće građana sudjelovale u mirnim povorkama, noseći transparente i francuske zastave. Među zahtjevima prosvjednika bili su poboljšanje životnog standarda i promjene u državnoj politici.
Gradonačelnik Pariza Emmanuel Grégoire upozorio je na razmjere materijalne štete i istaknuo potrebu razlikovanja mirnih prosvjednika od osoba odgovornih za nasilje.
Neredi i u Lilleu, Rennesu i Grenobleu
Nasilni incidenti zabilježeni su i u drugim francuskim gradovima.
U Lilleu su izgrednici razbili staklena vrata gradske vijećnice, provalili u zgradu i oštetili dio prostorija. Policija je potom pregledala objekt.
U Rennesu su postavljene zapaljene barikade na obilaznici, zbog čega je promet nakratko bio prekinut. U Grenobleu je oštećena gradska vijećnica, dok su u Toulouseu, Montpellieru i drugim gradovima prijavljeni sukobi, vandalizam i oštećenja javne imovine.
Francuske vlasti dio nasilja pripisale su skupinama povezanima s radikalnom ljevicom i takozvanim crnim blokom. Pripadnici tih skupina često nose crnu odjeću i skrivaju identitet.
Zašto Francuzi prosvjeduju?
Prosvjedi su povezani s nezadovoljstvom zbog rasta troškova života, stanja javnih službi i uvjeta u obrazovnom sustavu.
Među glavnim problemima koje ističu sudionici okupljanja nalaze se visoke cijene hrane, goriva i energije, nedostatak nastavnika, loše stanje školskih zgrada i nejednaki uvjeti obrazovanja.
Prosvjedima su se, prema izvješćima, pridružili učenici, studenti, sindikati i građani koji traže veće plaće, bolje mirovine i kvalitetnije javne usluge.
Dio okupljanja povezuje se i s pokušajima oživljavanja pokreta žutih prsluka, koji je 2018. godine organizirao masovne prosvjede protiv povećanja troškova goriva i drugih životnih izdataka.
Među organizacijama koje podržavaju socijalne zahtjeve nalazi se i francuski sindikat CGT, koji se zalaže za veće plaće i mirovine te bolje financiranje javnih službi.
Macron osudio nasilje, pritisak na francusku vladu raste
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na mir i poštovanje zakona, naglašavajući da je pravo na prosvjed zajamčeno, ali da ne opravdava nasilje i uništavanje imovine.
Premijer Sébastien Lecornu također je osudio napade na javne ustanove, dok je ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez upozorio na djelovanje organiziranih skupina koje, prema vlastima, iskorištavaju nezadovoljstvo građana za izazivanje nereda.
Događaji dodatno pojačavaju politički pritisak na francuske vlasti uoči predsjedničkih izbora 2027. godine. Macron se, nakon dva uzastopna mandata, prema francuskim ustavnim ograničenjima ne može ponovno kandidirati za treći uzastopni mandat.
Otvoreno je i pitanje policijskog postupanja tijekom prosvjeda. Prijave o mogućoj prekomjernoj uporabi sile i ozljedama prosvjednika dovele su do pokretanja istraga.
Dok vlasti najavljuju odlučan odgovor na nasilje, organizatori i sudionici prosvjeda upozoravaju da nezadovoljstvo zbog visokih životnih troškova, obrazova
