Hrvatska traži od Crne Gore rješavanje osam otvorenih pitanja, većinom povezanih s ratnim nasljeđem iz 1990-ih, prije završetka njezina pristupanja Europskoj uniji. Prema informacijama koje je Hina u srijedu dobila iz hrvatskih diplomatskih izvora, Zagreb je svoje zahtjeve uputio državama članicama EU-a, a oni se odnose na pregovaračka poglavlja 23 i 31.
Među ključnim pitanjima su odšteta hrvatskim državljanima zatočenima u logoru Morinj, potraga za nestalim Hrvatima, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, imovinska prava hrvatskih obitelji, povratak školskog broda Jadran te razgraničenje između dviju država.
Hrvatska istodobno ističe da nastavlja podupirati europski put Crne Gore jer je njezino članstvo u Europskoj uniji i u hrvatskom interesu.
Logor Morinj: Hrvatska traži odštetu za zatočene Hrvate
Jedan od najvažnijih zahtjeva odnosi se na obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj u Crnoj Gori. Prema hrvatskim navodima, između listopada 1991. i kolovoza 1992. ondje je bilo zatočeno više od 300 hrvatskih državljana, većinom s dubrovačkog područja.
Zagreb traži i očuvanje spomen-ploče postavljene na mjestu nekadašnjeg logora. Ploču su u listopadu 2022. zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri, no poslije su se pojavili zahtjevi za njezinim uklanjanjem. Oko ploče je postavljen i metalni okvir koji bi je mogao prekriti.
Hrvatska zahtijeva i preimenovanje gradskog bazena u Kotoru koji nosi ime vaterpolista Zorana Gopčevića. Hrvatska strana navodi da je Gopčević tijekom 1991. i 1992. bio stražar u Morinju te smatra neprihvatljivim da sportski objekt nosi ime osobe koju povezuje sa zlostavljanjem hrvatskih zatočenika.
Potraga za 14 nestalih Hrvata i procesuiranje ratnih zločina
Među osam otvorenih pitanja nalazi se i sudbina 14 nestalih hrvatskih državljana. Hrvatska od Crne Gore traži punu suradnju u potrazi, uključujući razmjenu informacija, nastavak rada nadležnih komisija te pristup arhivima i dokumentima koji bi mogli pomoći u rasvjetljavanju njihove sudbine.
Zagreb istodobno traži procesuiranje odgovornih za ratne zločine, uključujući utvrđivanje zapovjedne odgovornosti.
U hrvatskom dokumentu navodi se da dosad nije donesena nijedna osuđujuća presuda koja bi se temeljila na zapovjednoj odgovornosti. U predmetu koji se odnosi na Morinj četiri pripadnika Jugoslavenske narodne armije pravomoćno su osuđena za ratne zločine na ukupno 12 godina zatvora, no, prema hrvatskoj ocjeni, te presude nisu obuhvatile sve zločine nad civilima zatočenima u logoru.
Hrvatska traži rješavanje imovinskih prava hrvatskih obitelji
Otvoreno je i pitanje imovinskih prava hrvatskih obitelji u Crnoj Gori. Hrvatska posebno izdvaja 51 obitelj iz Tivta, kao i druge obitelji s područja Boke kotorske čiji zahtjevi, prema navodima iz hrvatskog dokumenta, nisu riješeni unatoč pravomoćnim sudskim presudama ili dugotrajnim pravnim postupcima.
Zagreb traži da crnogorske vlasti pronađu rješenja za te slučajeve, koji su dio šireg paketa pitanja povezanih s pravima hrvatskih državljana i pripadnika hrvatske zajednice u Crnoj Gori.
Povratak školskog broda Jadran jedno je od ključnih pitanja
Preostala dva zahtjeva odnose se na pregovaračko poglavlje 31, koje obuhvaća vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku Europske unije.
Prvi je povratak školskog broda Jadran, koji je pod crnogorskom kontrolom od 1991. godine. Hrvatska smatra da joj brod pripada na temelju Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.
Prije raspada Jugoslavije brod je bio smješten u Splitu, a u Crnoj Gori nalazio se na remontu kada je 1991. počeo rat. Pitanje vlasništva i povratka plovila ostalo je neriješeno unatoč dugogodišnjim razgovorima dviju država.
Razgraničenje na kopnu i moru
Drugi zahtjev u okviru poglavlja 31 odnosi se na granicu između Hrvatske i Crne Gore.
Hrvatska traži da Podgorica potvrdi poštovanje nekadašnje međurepubličke kopnene granice. Prema hrvatskim stručnjacima, odstupanja na terenu ne prelaze 220 metara te bi se mogla riješiti u postupku razgraničenja.
Nakon rješavanja pitanja kopnene granice, Zagreb je spreman redovito sazivati sastanke nadležnih povjerenstava radi dogovora o morskoj granici, ali bez unaprijed određenih rokova za završetak postupka.
Hrvatska podupire europski put Crne Gore, ali traži napredak
Hrvatska u dokumentu ističe da je dosljedno podupirala euroatlantske integracije Crne Gore, uključujući njezin ulazak u NATO. Navodi i da je Crnoj Gori osigurala hrvatski prijevod pravne stečevine Europske unije, vrijedan osam milijuna eura.
Istodobno upozorava da su pojedini jednostrani potezi crnogorskih vlasti, prema hrvatskoj ocjeni, ponovno otvorili povijesne napetosti i dodatno opteretili bilateralne odnose.
Hrvatska je Crnoj Gori u prosincu 2023. predala neslužbeni dokument s popisom otvorenih pitanja, koji je podijelila i s državama članicama EU-a te Europskom komisijom. Bilateralne konzultacije održane su u siječnju i svibnju 2025., a tijekom 2026. nastavljen je intenzivan diplomatski angažman, uključujući desetak sastanaka ministara vanjskih poslova dviju država na hrvatsku inicijativu.
Unatoč tim razgovorima, nijedno od osam preostalih pitanja, prema informacijama iz hrvatskih diplomatskih izvora, još nije riješeno.
Zagreb poručuje da podupire članstvo Crne Gore u Europskoj uniji, ali očekuje konkretan napredak u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja koja smatra važnima za odnose dviju susjednih država.
