Britanski povjesničar i znanstvenik, grof Nikolaj Tolstoj, gostujući u emisiji Studio 4 Hrvatske radiotelevizije (HRT), govorio je o poslijeratnom stradanju hrvatskih vojnika i civila, britanskoj ulozi u predaji zarobljenika jugoslavenskim komunističkim vlastima te dokumentima koji, prema njegovim istraživanjima, rasvjetljavaju događaje povezane s Bleiburgom i Križnim putovima.
U razgovoru je iznio ozbiljne optužbe na račun britanskih vojnih zapovjednika i tadašnjih političkih struktura, tvrdeći da je predaja hrvatskih zarobljenika provedena potajno, bez odgovarajućeg odobrenja britanske i američke vlade. Posebno je istaknuo odgovornost tadašnjih britanskih dužnosnika, među kojima je spomenuo Harolda Macmillana.
Tolstojeve tvrdnje odnose se na jednu od najtragičnijih epizoda hrvatske povijesti 20. stoljeća – masovna stradanja hrvatskih vojnika i civila nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Njegova svjedočenja i zaključci izneseni u emisiji ponovno su otvorili pitanje odgovornosti za izručenja i likvidacije koje su uslijedile nakon završetka rata.
Nikolaj Tolstoj: Churchill i Truman bili su dovedeni u zabludu
Govoreći o okolnostima predaje hrvatskih vojnika i civila jugoslavenskim komunističkim vlastima nakon sloma NDH, Tolstoj je ustvrdio da je operacija provedena tajno i protivno službenoj politici zapadnih saveznika.
Prema njegovu tumačenju, britanska i američka politika nalagale su da se građani Jugoslavije ne izručuju protiv njihove volje, no postupanje pojedinih britanskih vojnih zapovjednika bilo je suprotno tim načelima.
Tolstoj je posebno spomenuo britanskog feldmaršala Alexandera, koji je, prema njegovu iskazu, nakon što je doznao što se događa, 4. lipnja odletio u Bleiburg i naredio zaustavljanje operacije. Međutim, tada je, kako tvrdi povjesničar, već bilo prekasno.
„Churchilla su prevarili, Trumana također. To je bio tajni zločin“, poručio je Tolstoj.
Posebno je prozvao britanskog dužnosnika Harolda Macmillana, tvrdeći da je bio upoznat s događajima te da je izdao naredbu koja je omogućila predaju zarobljenika jugoslavenskim komunističkim snagama.
Knjiga „Ministar i pokolji“ i istraživanje britanskih arhiva
Jedna od središnjih tema razgovora bila je Tolstojeva knjiga „Ministar i pokolji“, u kojoj je istraživao okolnosti predaje zarobljenih pripadnika hrvatskih i drugih jugoslavenskih vojnih formacija komunističkim vlastima.
Knjiga je izazvala velike kontroverze u Velikoj Britaniji, a Tolstoj je tijekom gostovanja govorio i o pravnim i političkim pritiscima kojima je bio izložen zbog svojih istraživanja. Ustvrdio je da je knjiga bila zabranjena u Velikoj Britaniji.
Najavio je i njezino objavljivanje na hrvatskom i engleskom jeziku u izdanju Školske knjige, čime bi njegova istraživanja postala dostupnija široj javnosti.
Govoreći o dugogodišnjem istraživačkom radu, Tolstoj je posebno istaknuo važnost ruskih i jugoslavenskih arhiva. Smatra kako ni hrvatske vlasti nakon osamostaljenja 1991. godine nisu uspjele doći do cjelovite dokumentacije koja bi omogućila potpuno rasvjetljavanje ratnih i poratnih stradanja.
Posebno je zanimljiv dio njegova svjedočenja o pomoći koju je dobio od ruskog predsjednika Borisa Jeljcina. Prema Tolstojevim riječima, književnik Aleksandar Solženjicin intervenirao je kod Jeljcina kako bi mu omogućio pristup dokumentima i olakšao istraživanje.
Koliko je ljudi bilo na Bleiburgu? Tolstoj iznio procjenu od 200.000
Jedan od najpotresnijih dijelova razgovora odnosio se na broj ljudi koji su se u svibnju 1945. godine povlačili prema Bleiburgu i okolnim područjima.
Tolstoj je iznio procjenu da se na području Bleiburga nalazilo približno 200.000 ljudi, među kojima su bili hrvatski vojnici, žene i djeca.
Prema njegovu objašnjenju, britanski zrakoplovi nadlijetali su područje, a procjena broja ljudi temeljila se i na tim zračnim promatranjima. Tolstoj smatra da je riječ o vjerodostojnoj procjeni, a kao dodatnu potvrdu spomenuo je svoj razgovor s generalom Milanom Bastom u Beogradu.
Prema Tolstojevu iskazu, Basta, koji je bio povezan s postrojbama koje su sudjelovale u događajima nakon predaje, prihvatio je navedenu brojku.
Povjesničar je posebno upozorio i na sudbinu približno 30.000 do 35.000 Hrvata koji su nakon prelaska Drave završili na britanskom okupacijskom području.
Umjesto obećanog odlaska u Italiju, prema njegovim tvrdnjama, zarobljenici su vlakovima preusmjereni prema Jugoslaviji, gdje su ih preuzele postrojbe jugoslavenskih komunističkih vlasti.
„Oni su bili ti koji su prevareni. Rečeno im je da idu u Italiju, ali kada su došli do Maribora, vlak je skrenuo ulijevo“, ispričao je Tolstoj.
Dodao je kako su nakon toga uslijedila masovna ubojstva zarobljenika.
Svjedočanstva o jamama i likvidacijama u Sloveniji
Tijekom emisije prikazani su i dijelovi dokumentarnog filma „Hrvatska grobišta u Sloveniji“, nastalog na temelju nedavno objavljene knjige.
U prikazanim svjedočanstvima govorilo se o odvođenju zarobljenika do jama i drugih stratišta, gdje su ubijani i bacani u masovne grobnice.
Jedan od svjedoka opisao je događaj kojemu je osobno nazočio, navodeći kako su ljude dovodili u skupinama, ubijali ih i potom bacali u jamu.
Prema njegovu iskazu, toga dana ubijeno je približno 50 ljudi. Svjedok je ispričao da je nakon povratka bio toliko potresen prizorima kojima je svjedočio da više nije želio sudjelovati u takvim odvođenjima.
U emisiji su prikazana i svjedočanstva o stradanju velikog broja žrtava, uključujući žene i djecu.
Posebno je spomenuto pronalaženje ostataka približno 300 djece u jednoj od slovenskih jama, među kojima su, prema navodima iz emisije, bila i djeca mlađa od 14 godina.
„Tito je bio mali Staljin“: Što su Britanci znali o sudbini zarobljenika?
Tolstoj je tijekom razgovora govorio i o odnosu britanskih političkih i vojnih struktura prema Josipu Brozu Titu i njegovu komunističkom režimu.
Na pitanje je li Tito u britanskim krugovima promatran kao svojevrsni mali Staljin, odgovorio je potvrdno.
„Tito jest bio mali Staljin, naravno“, rekao je britanski povjesničar.
Prema njegovu tumačenju, britanska strana nije bila neupućena u karakter jugoslavenskog komunističkog režima niti u opasnosti kojima su bili izloženi zarobljenici nakon predaje.
Tolstoj tvrdi da su britanski dužnosnici znali kako bi predaja ljudi Titovim snagama mogla završiti njihovim ubojstvima, mučenjem ili drugim oblicima uklanjanja.
Navodni razgovor Tita i Ivana Meštrovića na Brijunima
Posebno težak dio emisije odnosio se na navodni razgovor Josipa Broza Tita i hrvatskog kipara Ivana Meštrovića na Brijunima 1959. godine.
Voditelj emisije Vlahov spomenuo je tvrdnju prema kojoj je Meštrović pitao Tita zašto je dopustio pokolj Hrvata nakon Bleiburga.
Prema toj verziji razgovora, Tito mu je navodno odgovorio:
„Morali smo to prepustiti Srbima da se iživljavaju.“
Riječ je o tvrdnji iznesenoj tijekom emisije koju treba promatrati kao navodni povijesni iskaz, a ne kao neovisno potvrđen zapis razgovora.
Gostovanje grofa Nikolaja Tolstoja na HRT-u ponovno je otvorilo pitanja britanske odgovornosti za predaju hrvatskih zarobljenika, poslijeratnih likvidacija i dostupnosti arhivske dokumentacije.
Više od osam desetljeća nakon završetka Drugoga svjetskog rata, Bleiburg i Križni putovi ostaju jedna od najvažnijih i najosjetljivijih tema hrvatske povijesti, a istraživanje arhiva, svjedočanstava i povijesnih dokumenata i dalje je važno za utvrđivanje svih okolnosti tih događaja.
Izvor: HRT – emisija Studio 4; Hrvatski glasnik
