# Prešućena stradanja Hrvata u logorima Armije BiH: Više od 14 tisuća zatočenih u 331 logoru - Link: https://kockicetv.ba/presucena-stradanja-hrvata-u-logorima-armije-bih-vise-od-14-tisuca-zatocenih-u-331-logoru/ - Published: 2026-05-23T06:17:10+00:00 - Author: REDAKCIJA **Prema podatcima Hrvatski dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, tijekom rata u Bosni i Hercegovini čak 14.444 Hrvata bilo je zatočeno u 331 logoru i zatočeničkom objektu pod kontrolom Armije BiH na području 23 općine.** Među zatočenima bilo je više od 10.386 civila i više od 4.098 pripadnika HVO-a, dok su u logorima, prema dostupnim podacima, ubijena 632 Hrvata. Navodi se i da je 50 žrtava ubijeno na posebno brutalan način. ## Logori koji se danas nazivaju “sabirnim centrima” Posebne reakcije izazvala je odluka Tužiteljstva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine da logore Armije BiH u pojedinim predmetima naziva “sabirnim centrima”, što su hrvatske udruge logoraša ocijenile pokušajem umanjivanja ili negiranja zločina počinjenih nad Hrvatima i Srbima. Bivši logoraši i predstavnici udruga upozoravaju da su u tim objektima zatočenici bili izloženi: * fizičkom i psihičkom zlostavljanju * izgladnjivanju * prisilnom radu * silovanjima * uskraćivanju hrane i vode * premlaćivanjima i mučenjima Ističu kako međunarodne organizacije, uključujući Međunarodni Crveni križ, imaju evidentirane brojne objekte koje su koristile postrojbe Armije BiH. ## Najpoznatiji logori za Hrvate Prema navodima u izvješćima i svjedočenjima bivših logoraša, među najpoznatijim mjestima zatočenja bili su: * Stadion NK Iskra i KSC u Bugojnu * Silos u Kaćunima * Muzej u Jablanici * KPD Zenica * Muzička škola u Zenici * Crna kuća u Vitezu * logor Silos kod Hadžića * sportska dvorana Musala u Konjicu Posebno se ističe područje Lašvanske doline, gdje su, prema dostupnim podacima, djelovala 24 logora kroz koja je prošlo više od 3.500 hrvatskih civila i pripadnika HVO-a. Povjesničar Dragan Vidović ppdsječa da brojni slučajevi i dalje čekaju suđenje, poput onih u Muzičkoj školi u Zenici za koje svi znaju što se događalo i gdje i danas ima brojnih svjedoka. Tužiteljstvo BiH radi aktivno samo kada su u pitanju zločini nad bošnjačkim stanovništvom, i taj selektivni pristup ravdi dodatno pogoršava naruđene odnose u BiH. ## Svjedočanstva bivših logoraša Bivši logoraši godinama su svjedočili pred domaćim i međunarodnim sudovima o uvjetima u logorima Armije BiH. Predsjednik Udruge hrvatskih logoraša Domovinskog rata Mirko Zelenika ranije je izjavio kako je osobno bio zatočen u više objekata, uključujući Jablanicu i Drežnicu. Prema njegovim riječima: “To je bio klasični koncentracijski logor gdje su ljudi ubijani, vođeni na prisilni rad i zlostavljani.” Brojna svjedočenja govore i o zatočenju žena, djece, svećenika i časnih sestara, kao i o objektima koji su korišteni za prisilnu prostituciju i seksualno nasilje. ## Negiranje zločina dodatno produbljuje podjele Tema ratnih logora u BiH i danas izaziva duboke političke i društvene podjele. Dok bošnjačke političke i društvene strukture često ističu zločine počinjene nad Bošnjacima tijekom rata, hrvatske udruge upozoravaju da se zločini nad Hrvatima i Srbima nerijetko prešućuju ili relativiziraju. Analitičari upozoravaju da negiranje ratnih zločina, bez obzira s koje strane dolazilo, dodatno otežava proces pomirenja u Bosni i Hercegovini. ## Neriješeni ratni zločini Unatoč brojnim svjedočanstvima i dokumentaciji, predstavnici hrvatskih logoraša tvrde da je tek manji broj zločina nad Hrvatima procesuiran pred pravosudnim institucijama BiH. Posebno ističu kako još uvijek nisu otvoreni svi arhivi Armije BiH i nekadašnje tajne službe AID, zbog čega brojni slučajevi i dalje ostaju nerazjašnjeni.