# Papa Lav XIV. teolozima: Budite bliski ljudima, dajte odgovore na digitalne izazove

- Link: https://kockicetv.ba/papa-lav-xiv-teolozima-budite-bliski-ljudima-dajte-odgovore-na-digitalne-izazove/
- Published: 2025-09-14T13:51:30+00:00
- Author: REDAKCIJA

**Papa je primio u audijenciju oko 130 sudionika seminara na temu „Stvoreni svijet,
priroda i okoliš za svijet mira“, koji je organizirala Papinska teološka akademija.
Papa ih je pozvao da nastave putem razmišljanja koji su ostavili sveti Augustin,
sveti Toma Akvinski i blaženi Rosmini te da njeguju utjelovljenu teologiju blisku
bolima i radostima čovječanstva, izvijestio je u subotu 13. rujna Vatican News.**

„Pozivam vas da njegujete teologiju utemeljenu na osobnom i preobražavajućem susretu
s Kristom, onu koja se nastoji utjeloviti u konkretnim stvarnostima čovječanstva
danas”.

Tim je riječima papa Lav XIV. u subotu, 13. rujna, primio u audijenciju otprilike
130 sudionika međunarodnog seminara naslovljenog „Stvoreni svijet, priroda i okoliš
za svijet mira“ koji je organizirala Papinska teološka akademija.

Papa je u svom govoru najprije ukratko sažeo ciljeve simpozija održanog 11. i 12.
rujna u Vatikanskim vrtovima, na kojem se raspravljalo o temama dragim i njegovim
prethodnicima, svetom Ivanu Pavlu II., papi Benediktu XVI. i papi Franji, poput 
održivosti okoliša i brige za stvoreni svijet. Istaknuo je da je potrebno zalaganje
svih ljudi kako bi poboljšali ambijentalne i društvene uvjete našeg svijeta.

Seminar je u vezi s time pružio ispravan međukulturalni i međureligijski pristup,
stav solidarnosti i suradnje koji nadilazi regionalne, nacionalne, kulturne, pa 
čak i vjerske barijere i ograničenja. Taj pristup omogućuje daljnje i sve intenzivnije
razmjene mišljenja za učinkovite i plodonosne inicijative – napomenuo je Sveti Otac.

Petrov nasljednik je rekao da teologija, koja je sastavna dimenzija misionarskog
i evangelizacijskog djelovanja Crkve, mora nastaviti tim putem razmišljanja. Upravo
zato što je namijenjena svakom muškarcu i ženi u svakom vremenu, teologija potrebna
za ispunjenje te misije mora biti ona koja izlazi van, kako je često govorio papa
Franjo, odnosno sposobna ujediniti znanstvenu strogost sa strašću za povijest, utjelovljena
teologija koja je prožeta bolima, radostima, iščekivanjima i nadama čovječanstva.

Rimski biskup je potom ukazao na povijesne uzore za teologiju mudrosti koja može
ujediniti te različite aspekte, odnosno na velike crkvene oce i naučitelje koji 
su znali kako spojiti vjeru i razum, promišljanje, molitvu i praksu. Među njima 
je istaknuo svetog Augustina koji je njegovao teologiju shvaćenu ne kao apstraktno
istraživanje, već kao plod iskustva s Bogom i životnog odnosa s njim. Biskup iz 
Hipona je osobito u svojim Ispovijestima predložio utjelovljenu teološku refleksiju
sposobnu odgovoriti na duhovne, doktrinalne, pastoralne i društvene potrebe svog
vremena.

Papa je spomenuo i svetoga Tomu Akvinskog koji je sistematizirao Augustinov egzistencijalni
i afektivni put pomoću aristotelovskog razuma, shvaćajući teologiju kao sapida scientia
ili mudrost. Intelektualnu razradu kasnije je dovršio blaženi Antonio Rosmini koji
je teologiju smatrao uzvišenim izrazom intelektualne ljubavi – zaključio je Sveti
Otac.

Papa je zatim istaknuo da su digitalni izazovi sljedeće područje za primjenu teološkog
rada te dodao:

Značajno svjedočanstvo o poznavanju vjere koja je u službi čovječanstva, u svim 
njezinim dimenzijama – osobnoj, društvenoj i političkoj – jest socijalni nauk Crkve
koji je danas pozvan dati mudre odgovore i na digitalne izazove.

Teologija je izravno uključena u tu potragu za odgovorima jer isključivo etički 
pristup složenom svijetu umjetne inteligencije nije dovoljan. Ta disciplina mudrosti
ima zadatak pružiti antropološku viziju koja utemeljuje etičko djelovanje. Potrebno
je stoga vratiti se vječnom pitanju: tko je čovjek, koje je njegovo beskonačno dostojanstvo,
dostojanstvo koje se ne može svesti na digitalni android – napomenuo je rimski biskup.

Na kraju govora, papa Lav XIV. je potaknuo teologe da se ne bave samo filozofijom,
nego i fizikom, biologijom, gospodarstvom, pravom, književnošću i glazbom, kako 
bi donijeli dobri kvasac evanđelja različitim kulturama te da razvijaju i utjelovljuju
teologiju mudrosti u službi Crkve i svijeta.
