# Oluja 1995.: Kako je Hrvatska 6. kolovoza spasila Bihać i spriječila novu Srebrenicu - Link: https://kockicetv.ba/oluja-1995-kako-je-hrvatska-6-kolovoza-spasila-bihac-i-sprijecila-novu-srebrenicu/ - Published: 2026-08-06T05:52:19+00:00 - Author: REDAKCIJA **Dok je Hrvatska 5. kolovoza obilježila 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, i 6. kolovoza 1995. ostaje jedan od najvažnijih datuma u završnim operacijama Domovinskog rata. Upravo trećeg dana Oluje oslobođen je velik dio okupiranog hrvatskog teritorija, deblokiran je Bihać te je, prema brojnim vojnim i političkim procjenama, spriječena humanitarna katastrofa i mogući novi genocid.** ## **Treći dan Oluje donio oslobođenje desetaka hrvatskih gradova i mjesta** Dana **6. kolovoza 1995. godine** hrvatske snage nastavile su munjevito napredovanje, oslobađajući velik broj gradova i naselja koja su godinama bila pod okupacijom. Među oslobođenim područjima nalazili su se: **Petrinja, Glina, Kostajnica, Korenica, Udbina, Krbava, Vrhovine, Plitvice, Slunj, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Bunić, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Blinja, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča** te brojna druga mjesta. Time je nastavljen potpuni slom paradržavne tvorevine Republike Srpske Krajine, a Hrvatska vojska ostvarila je jedan od najbržih i najučinkovitijih vojnih prodora u modernoj europskoj vojnoj povijesti. ## **Dan kada je spašen Bihać** Šesti kolovoza mnogi nazivaju i **danom kada je Hrvatska spriječila novu Srebrenicu**. Naime, operacija Oluja omogućila je **deblokadu bihaćke enklave**, koja je gotovo tri godine bila pod opsadom snaga Vojske Republike Srpske i vojske tzv. Republike Srpske Krajine. Samo nekoliko dana prije početka Oluje, krajem srpnja 1995. godine, položaji oko Bihaća bili su izloženi intenzivnim topničkim i tenkovskim napadima koje su promatrači Ujedinjenih naroda opisali kao najteže borbe u Bosni i Hercegovini u prethodnim mjesecima. Brojni vojni analitičari i povjesničari upozoravali su kako je nakon pada Srebrenice postojala ozbiljna opasnost da Bihać doživi sličnu sudbinu. Bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj **Peter Galbraith** ranije je izjavio kako je postojao realan rizik od novog masovnog zločina. “Tamo je operirao na isti način, mogli smo očekivati novih 40 tisuća mrtvih mladića i muškaraca”, izjavio je Galbraith govoreći o planovima snaga kojima je zapovijedao Ratko Mladić. ## **Povijesni susret Hrvatske vojske i 5. korpusa Armije BiH** Jedan od najsnažnijih simbola trećeg dana Oluje dogodio se **kod Tržačkih Raštela na rijeci Korani**, gdje su se prvi put spojile postrojbe **Hrvatske vojske** i ** 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine**. Hrvatske snage predvodio je tadašnji general-bojnik **Marijan Mareković**, dok je 5. korpus vodio **Atif Dudaković**. Prilikom susreta Dudaković je Marekoviću rekao: “Gospodine generale, dobrodošli. Čekali smo vas dugo, ali napokon smo se sreli.” Tom je prilikom također istaknuo kako je **Bosni i Hercegovini operacija Oluja bila jednako važna kao i Republici Hrvatskoj**, jer je omogućila nastavak oslobađanja teritorija i promijenila odnos snaga na bojištu. ## **Oluja promijenila tijek rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini** Vojno-redarstvena operacija Oluja nije označila samo oslobađanje najvećeg dijela okupiranog hrvatskog teritorija, nego je bitno promijenila i stratešku situaciju u Bosni i Hercegovini. Deblokada Bihaća otvorila je prostor za daljnje zajedničke operacije hrvatskih i savezničkih snaga, koje su u narednim tjednima dovele do značajnih vojnih uspjeha i stvorile preduvjete za završetak rata te početak mirovnih pregovora koji će rezultirati Daytonskim sporazumom. I danas, više od tri desetljeća kasnije, **6. kolovoza 1995.** ostaje datum koji brojni vojni stručnjaci smatraju jednim od ključnih trenutaka završnice Domovinskog rata te važnom prekretnicom u obrani Bihaća i stabilizaciji jugoistočne Europe.