# Novinari iz BiH posjetili institucije Hrvatske, upoznati s impresivnim učincima članstva u EU - Link: https://kockicetv.ba/novinari-iz-bih-posjetili-institucije-hrvatske-upoznati-s-impresivnim-ucincima-clanstva-u-eu/ - Published: 2024-12-09T19:16:53+00:00 - Author: REDAKCIJA **Bosna i Hercegovina se nalazi pred iznimno važnim razdobljem. Europska unija otvorila je vrata za nove članice, a trenutne okolnosti, uključujući uspostavljanje Instrumenta za rast i reforme na zapadnom Balkanu, te novi konsenzus oko proširenja Unije, pružaju povoljnu priliku. Sada je važno da BiH nastavi tim putem, uspostavi pregovaračku strukturu i ubrza provedbu potrebnih reformi.** Kazala je ovo državna tajnica za Europu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Andreja Metelko-Zgombić prilikom susreta sa grupom novinara iz Bosne i Hercegovine koji su, u organizaciji ovog ministarstva i Direkcije za europske integracije BiH, boravili u studijskoj posjeti Republici Hrvatskoj, gdje su tijekom niza sastanaka u državnom institucijama kroz iskustva Hrvatske informirani o koristima članstva u EU. Prema riječima Metelko-Zgombić, napredak koji je BiH učinila u proteklom razdoblju, koji je rezultirao prvo dobivanjem statusa kandidata, a onda kasnije i formalnom odlukom o početku pregovora, pokazuje da se može ići naprijed, „potrebna je samo jedna suradnja i zajedničko razumijevanje da ono na čemu se radi, da to zajednički vodi i vašu državu i cijelo društvo naprijed“. ### Hrvatska snažan partner BiH na njenom europskom putu Podsjetila je da je Vijeće ministara BiH odmah nakon izbora utvrdilo europsku agendu za BiH i to je pokazalo da se može ići naprijed ako postoji suradnja i konsenzus. Istaknula je da je Republika Hrvatska bila i ostaje snažan partner BiH na njenom europskom putu. Navela je kako je uloga medija u ovom procesu neprocjenjiva, te da mediji, kao most između građana i institucija, imaju ključnu ulogu u prenošenju provjerenih i istinitih informacija, širenju svijesti o europskim vrijednostima i mogućnostima koje Europska unija nudi te poticanju konstruktivnog dijaloga. Naglasila je da Hrvatska iz vlastitog iskustva svjedoči koristima koje članstvo u EU donosi, uključujući pridruživanje schengenskoj i euro zoni. Slijedom ispunjenih kriterija i reformi, Hrvatska je maksimalno iskoristila sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. – Naše stope nezaposlenosti su na najnižim razinama u povijesti države, dok se po kriteriju bruto domaćeg proizvoda postupno približavamo prosjeku Europske unije – navela je Metelko-Zgombić. Kaže da bi spomenuto bilo teže dostići bez Europske unije, te stoga žele ohrabriti BiH i druge države jugoistočne Europe da članstvo u EU prepoznaju kao najbolju priliku za svoju društvenu i gospodarsku transformaciju i napredak. – Bosna i Hercegovina može računati na punu političku, diplomatsku i stručnu podršku Republike Hrvatske na ovom povijesnom putu – poručila je Metelko-Zgombić. ### Europski put BiH zahtijeva posvećenost svih aktera Direktorica Direkcije za europske integracije BiH Elvira Habota kazala je da europski put BiH zahtijeva posvećenost svih aktera – politike, javnih institucija, nevladinog sektora, medija… Habota je naglasila podršku i pomoć koju Republika Hrvatska pruža Bosni i Hercegovini na njenom europskom putu, navodeći dugogodišnje partnerstvo između Direkcije za europske integracije BiH i Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. – Naše dvije institucije zajednički rade na jačanju kapaciteta BiH u okviru Programa podrške procesu europskih integracija još od 2012. godine – kazala je Habota, dodajući da je na bilateralnom sastanku s kolegama iz Hrvatske razgovarala o nastavku te suradnje. Kaže da bi tijekom naredne godine trebalo biti realizirano još 10 obuka koje će biti fokusirane na stručnu pomoć u jačanju javne uprave BiH. Obuke će se odnositi i na neka od najznačajnijih poglavlja u pristupnim pregovorima, a to je zaštita okoliša i regionalna politika EU. ### Potpuna transformacija društva Načelnica Sektora za COREPER II u Upravi za Eurupu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Hrvatske Dubravka Kobaš-Lučić je, govoreći o naučenim lekcijama iz procesa pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, navela da je Hrvatska tijekom pregovora ostvarila potpunu transformaciju društva u gospodarskom smislu, političkom, stručnom, pa i u smislu znanja o svim procesima. ### Veliki ekonomski napredak Voditelj Odjela za europske politike u Institutu za razvoj i međunarodne odnose ( IRMO) Jakša Puljiz je kazao da je u prvom desetljeću članstva Hrvatska ostvarila veliki ekonomski napredak i on se dobrim dijelom prenio u poboljšanje životnog standarda hrvatskih građana. – Plaće su narasle više nego dvostruko od ulaska u EU i to je jedan rezultat koji izravno možemo povezati s gospodarskim rastom. Hrvatska je među zemljama članicama koja je ostvarila, kumulativno gledano, vrlo visoke stope rasta među najvećima u Europskoj uniji i one su doprinijele tome da je Hrvatska danas došla do 75 posto prosjeka Europske unije. Vrlo vjerojatno će se tim putem i nastaviti, a kod ulaska u EU smo bili na oko 60 posto prosjeka razvijenosti EU – naveo je Puljiz. Prema njegovim riječima, ključni izazovi svakako ostaju i dalje raditi na poboljšanju životnog standarda hrvatskih građana. ### Provedba Plana oporavka i otpornosti apsolutni prioritet Posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zvonimir Savić govorio je o Planu oporavka i otpornosti i hrvatskom iskustvu kao modelu za provedbu Novog plana rasta za zapadni Balkan. – Nama je provedba Plana oporavka i otpornosti apsolutni politički i gospodarski prioritet, bez ikakve sumnje – naveo je on. Mi smo, dodao je, najbolji u EU po brzini povlačenja sredstava i ispunjenju reformi i investicija iz Plana oporavka i otpornosti. Poglavlje poljoprivrede jedno od najtežih pregovaračkih poglavlja Novinari iz BiH posjetili su i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, gdje su informirani o iskustvima tog ministarstva u procesu pristupanja Europskoj uniji. Ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju u tom Ministarstvu Anita Sever-Koren je kazala da je poglavlje poljoprivrede jedno od najtežih pregovaračkih poglavlja, ne samo zato što se radi o osjetljivom sektoru, pa su i veće tenzije oko toga, nego i zbog toga što se radi o velikom broju pravila koje država kandidat mora u tom pretpristupnom razdoblju preuzeti, primjenjivati i na njih pripremiti svoje poljoprivrednike, kako bi spremni ušli u Europsku uniju. – U Europskoj uniji se primjenjuje zajednička poljoprivredna politika i nju obvezno primjenjuju sve države članice – navela je Sever-Koren. ### EU fondovi nužan preduvjet za provedbu javnih investicija U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije prezentirane su informacije o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova, te predstavljen EU projekt financiran iz ESI fondova kao i Interreg IPA program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Načelnik Sektora za pripremu i provedbu projekata u područjima energetike, klimatskih promjena, zaštite okoliša te prometne infrastrukture i mobilnosti u ovom Ministarstvu Damir Tomasović kazao je kako je u početnoj fazi, nakon što je Hrvatska tek postala članica EU, udio EU sredstava u ukupnim javnim ulaganjima, dakle velikim infrastrukturnim projektima, bio gotovo 80 posto. – S vremenom se to nešto smanjuje. Međutim, taj postotak je još uvijek relativno visok, dakle negdje oko 60-ak posto, što pokazuje da su EU fondovi zapravo nužan preduvjet ili nužan sastojak za provedbu javnih investicija u Republici Hrvatskoj. Ali, naravno, kako se stupanj razvoja RH i približavanje prosječnom stupnju razvijenosti na razini Europske unije približava, tako je i za očekivati da će se taj udio s vremenom još i dalje smanjivati – kazao je Tomasović. ### Program Konkurentnost i kohezija Voditeljica Službe za financijsku kontrolu, prognoziranje i plaćanja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Morana Gojević je navela da su u okviru programa Konkurentnost i kohezija imali na raspolaganju 6,9 milijardi eura. – U okviru tog programa ugovorili smo i više od toga, gotovo osam milijardi eura. Najveći iznos sredstava zapravo je bio usmjeren na projekte zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i jačanja otpornosti na klimatske promjene. Nekih milijardu i pol eura je bilo usmjereno na taj tip projekata. Gotovo isti iznos je bio usmjeren i na projekte u sferi poduzetništva, znači za jačanje konkurentnosti našeg gospodarstva– kazala je ona. Dodala je da su sredstva u iznosu od milijardu i 300 milijuna usmjerena na projekte u sektoru prometa, isto tako u sektoru vodnog gospodarstva, gotovo milijardu eura je bilo usmjereno u znanost i obrazovanje i sva ona područja – digitalizacije, zdravstva i nekakvih socijalnih usluga. ### Interreg IPA program Hrvatska – BiH – Crna Gora Voditeljica strateških komunikacija Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Ivana Belić je govorila o Interreg IPA programu Hrvatska – BiH – Crna Gora, istaknuvši da su benefiti od zajednički realiziranih projekata višestruki, pogotovo za lokalnu zajednicu. – Što se tiče suradnje s partnerima iz BiH, niz godina zajedno radimo i surađujemo na brojnim europskim projektima i smatram da je ta suradnja iznimno dobra, uspješna i apsolutno poželjna. Jer kada pričamo o klimatskim promjenama ili o energetici, onda shvaćamo da niti Hrvatska, niti BiH nisu izolirane države, već da moramo raditi zajedno, jer je to problem koji se tiče svih nas – navela je Belić. ### Uvođenje eura kao službene valute ima iznimne koristi Novinari iz BiH posjetili su i Hrvatsku narodnu banku gdje su zamjenica guvernera HNB Sandra Švaljek i viceguverner HNB Michael Faulend govorili o ekonomskim dobrobitima članstva u EU i uvođenja eura kao službene valute. Švaljek je kazala da je Hrvatska bila visoko eurizirana zemlja, koristili su euro na različite načine. – Za takvu zemlju, visoko euriziranu malu otvorenu zemlju uvođenje eura kao službene valute ima iznimne koristi. Prije svega zbog toga što se uvođenjem eura zapravo otklonio valutni rizik koji je bio veliki izvor rizika i za gospodarstvo, prije svega, ali i za kućanstva u Hrvatskoj. Osim toga, vidjeli smo da je uvođenje eura imalo i utjecaj na relativne kamatne stope. Relativne, jer su u međuvremenu kamatne stope rasle, ali da Hrvatska nije ušla u eurozonu, kamatne stope bi rasle zasigurno bitno više nego sada kada smo članica eurozone – kazala je, između ostalog, Švaljek. ### Hrvatsko gospodarstvo brže raste od prosjeka eurozone Viceguverner Hrvatske narodne banke Michael Faulend je naveo da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini i u idućim godinama rasti negdje oko tri posto, „i to je jedan vrlo solidan rast, pogotovo kada se gleda prosjek eurozone, odnosno zemalja eurozone koje rastu negdje na razinama oko jedan posto, čak i nešto niže od jedan posto, ovisno o zemljama“. – Što će reći da hrvatsko gospodarstvo nekoliko puta brže raste od prosjeka eurozone i projekcija za iduću godinu je isto otprilike takva. Sam euro, kao takav, kojeg smo uveli 2023. godine, naravno da doprinosi svemu tome skupa. Isto tako doprinose tome i europski fondovi. Međutim, ono što bih rekao, ta prilagodba gospodarstva koja se događala kroz vrijeme, a koja je bila potrebita kako bi se euro uveo i, naravno, kako bi Hrvatska ušla u EU još prije toga, su uspostavili određene, zdrave stupove na kojima se danas temelji gospodarski rast Hrvatske koji je zdrav i koji je održiv – naveo je, između ostalog, Faulend. ### Ulazak Hrvatske u Schengen Republika Hrvatska je s početkom 2023. postala novom članicom schengenske zone, a o ulasku Hrvatske u Schengen govorio je pomoćnik načelnika Uprave za granicu u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) Gilio Toić-Sintić. Osvrnuo se i na problem migracija, naglasivši da su nezakonite migracije nešto što je zahvatilo, ne samo zapadni Balkan, nego cijeli svijet. – To je jedan veliki izazov, pogotovo što mi imamo „dodatni teret“ što čuvamo granicu i za cijelu EU – kazao je Toić-Sintić. ### Komuniciranje EU tema s javnošću Voditeljica Službe za odnose s javnošću u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Ivana Crnić govorila je o informiranju i komuniciranju EU tema s javnošću. ### Prekogranični projekti Po okončanju posjete Republici Hrvatskoj, novinari su posjetili Bihać, gdje su im prezentirane aktivnosti na realizaciji projekata „RECIRCLE“ i „Smart DeCARB“, a obišli su i Sportsku dvoranu „Luke“ gdje je, u okviru projekta „Wood Key“, ugrađeno grijanje na drvnu biomasu.