# KONAKOVIĆEVE TVRDNJE PADAJU NA KLJUČNOM TESTU: U šest najvažnijih diplomatskih misija BiH nema nijednog hrvatskog veleposlanika, u Washingtonu – nula Hrvata - Link: https://kockicetv.ba/konakoviceve-tvrdnje-padaju-na-kljucnom-testu-u-sest-najvaznijih-diplomatskih-misija-bih-nema-nijednog-hrvatskog-veleposlanika-u-washingtonu-nula-hrvata/ - Published: 2026-07-20T06:35:37+00:00 - Author: REDAKCIJA ### **Dok političko Sarajevo govori o “prezastupljenosti Hrvata”, podaci iz najvažnijih diplomatskih predstavništava BiH pokazuju potpuno drukčiju sliku. U Washingtonu nema nijednog Hrvata među diplomatskim osobljem, a u šest ključnih misija Hrvati čine tek nešto više od 10 posto zaposlenih.** Tvrdnje ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića o navodnoj“ prezastupljenosti Hrvata” u institucijama BiH otvaraju pitanje stvarnog nacionalnog sastava najvažnijih diplomatskih predstavništava države. Posebno simbolično, rasprava dolazi uoči 5. kolovoza – Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, datuma koji je ujedno označio početak sloma opsade Bihaća i prekretnicu u završetku rata u Bosni i Hercegovini. Dok političko Sarajevo nastavlja isticati tezu o navodnom višku hrvatskih pozicija u državnim institucijama, stanje u diplomatskoj mreži BiH pokazuje znatno drukčiju sliku. ## **Šest ključnih diplomatskih adresa: Samo pet Hrvata među 49 zaposlenih** Najvažnije diplomatske misije Bosne i Hercegovine nalaze se u: * Washingtonu * Berlinu * Londonu * Misiji pri Ujedinjenim narodima * Misiji pri Europskoj uniji u Bruxellesu * Misiji pri NATO-u u Bruxellesu Prema dostupnim podacima, u tim predstavništvima zaposleno je ukupno **49 osoba**, od kojih je **samo pet hrvatske nacionalnosti**, odnosno nešto više od **10 posto**. Istodobno, **nijedno od tih predstavništava ne vodi veleposlanik hrvatske nacionalnosti**. ## **Washington bez ijednog Hrvata** Posebnu pozornost izaziva stanje u veleposlanstvu BiH u Washingtonu, koje se smatra najvažnijim diplomatskim predstavništvom države. Na njegovu je čelu veleposlanik **Sven Alkalaj**, dok među članovima diplomatske misije nema nijednog Hrvata. U veleposlanstvu djeluju Meliha Bašić, Elvedina Aganović, Amela Sudžuka Ćerimagić, Denis Mulić, Tarik Ulak i Adnan Mutap. Prema navedenim podacima, u diplomatskoj misiji u Washingtonu nema ni hrvatskih ni srpskih diplomata. ## **Slična situacija i u Londonu, Berlinu te pri UN-u** Ni u Londonu, gdje je veleposlanik Osman Topčagić, nema hrvatskih diplomata, dok je prisutan jedan zaposlenik srpske nacionalnosti. U Berlinu, gdje veleposlanstvo vodi Damir Arnaut, stanje je nešto drukčije. Od deset članova diplomatske misije samo je jedna osoba hrvatske nacionalnosti. U stalnoj misiji BiH pri Ujedinjenim narodima, na čijem je čelu Zlatko Lagumdžija, nakon odlaska Darka Zelenike također nema hrvatskih diplomata. Nešto veća zastupljenost postoji u Bruxellesu, gdje u Misiji BiH pri Europskoj uniji rade dva hrvatska diplomata, dok je u Misiji pri NATO-u jedan diplomat hrvatske nacionalnosti. ## **Podaci o zaposlenosti osporavaju tvrdnje o “prezastupljenosti”** Rasprava o nacionalnoj zastupljenosti dodatno je intenzivirana nakon što su bošnjački zastupnici, predvođeni Šemsudinom Mehmedovićem, zatražili podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih u državnim institucijama BiH. Namjera je bila dokazati tvrdnje o navodnoj prezastupljenosti Hrvata i Srba, no rezultati pokazuju drukčiju sliku. Prema dostupnim podacima: * Hrvata je u državnim institucijama zaposleno **223 manje** nego što bi odgovaralo zakonski propisanoj nacionalnoj zastupljenosti. * U Agenciji za forenzička ispitivanja Hrvati čine svega **3 posto** zaposlenih. * U Agenciji za nadzor nad tržištem i Institutu za standardizaciju njihov udio iznosi **5 posto**. * U Direkciji za civilno zrakoplovstvo zastupljeni su sa **6 posto**. * U Agenciji za identifikacijske dokumente čine **14 posto**, iako bi zakonski udio trebao biti najmanje **17 posto**. ## **Pojedinačne institucije ne mijenjaju ukupnu sliku** Iako su Hrvati u pojedinim institucijama, osobito onima sa sjedištem u Mostaru, zastupljeni iznad prosjeka, ukupni podaci pokazuju da su u brojnim državnim tijelima ispod zakonom predviđene razine. Analiza prikupljenih podataka pokazuje da se pojedinačni primjeri ne mogu koristiti kao dokaz ukupne prezastupljenosti, jer zbirni podaci govore o manjku hrvatskih zaposlenika u državnim institucijama Bosne i Hercegovine.