# Južni potez: Hrvatska vojska stigla nadomak Banje Luke, zauzeti Mrkonjić Grad i Bočac - Link: https://kockicetv.ba/juzni-potez-hrvatska-vojska-stigla-nadomak-banje-luke-zauzeti-mrkonjic-grad-i-bocac/ - Published: 2026-10-08T12:07:06+00:00 - Author: REDAKCIJA **Prije 31 godinu provedena je operacija Južni potez, posljednja velika operacija Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane u završnici rata u BiH. Hrvatske snage zauzele su Mrkonjić Grad i hidroelektranu Bočac te izbile na obronke Manjače, svega 23 kilometra od Banje Luke.** Operacija **Južni potez** bila je posljednja velika operacija Hrvatske vojske (HV) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u pobjedonosnom nizu operacija koje su tijekom 1995. godine dramatično promijenile strateški odnos snaga na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Provedena je od **8. do 15. listopada 1995.**, neposredno nakon operacije Maestral, a njezin je cilj bio dodatno potisnuti snage Vojske Republike Srpske (VRS) i otvoriti prostor za nastavak napredovanja prema Banjoj Luci. U završnici operacije združene hrvatske snage stigle su na svega **23 kilometra od Banje Luke**. ## Cilj operacije Južni potez Prema navedenim operativnim ciljevima, hrvatske snage trebale su staviti pod nadzor ključne prometnice prema Banjoj Luci, uključujući pravce **Banja Luka – Čađavica** i **Mrkonjić Grad – Banja Luka**. Među ciljevima bilo je i zauzimanje položaja s kojih bi se moglo djelovati topništvom prema Banjoj Luci te pružanje potpore snagama 5. i 7. korpusa Armije BiH na području južno od Skender Vakufa. Operacija je tako bila dio šireg pritiska hrvatskih i bošnjačkih snaga na položaje VRS-a u zapadnoj Bosni. ## Koje su hrvatske snage sudjelovale? Zapovjednu strukturu operacije činili su generali **Ante Gotovina, Rahim Ademi i Ljubo Ćesić Rojs**. U operaciji su sudjelovale brojne postrojbe HV-a i HVO-a, među kojima: 4. gardijska brigada HV-a, pod zapovjedništvom generala Damira Krstičevića * 7. gardijska brigada HV-a, pod zapovjedništvom generala Ivana Korade * 1. hrvatski gardijski zdrug * 1. gardijska brigada HVO-a „Bušići“ * 2. gardijska brigada HVO-a * 3. gardijska brigada HVO-a * Specijalna postrojba MUP-a HR Herceg-Bosne * Postrojba posebne namjene „Gavran 2“ 60. gardijsko-desantna bojna HVO-a * 22. diverzantski odred HVO-a * 126. domobranska pukovnija HV-a * Izviđačko-diverzantska satnija Glavnog stožera HV-a * Operativna grupa Istok 303. logistička baza Zagreb – Prometna satnija. ## Mrkonjić Grad pao drugog dana operacije Operacija Južni potez započela je **8. listopada 1995.** Nakon teških borbi hrvatske snage su već sljedećeg dana, **9. listopada**, zauzele Mrkonjić Grad, jedno od ključnih mjesta na tom području, te izbile prema planini Manjači. U borbama je poginuo **brigadir Andrija Matijaš Pauk**, načelnik stožera 4. gardijske brigade i jedan od najpoznatijih zapovjednika hrvatskih oklopnih postrojbi. Matijaš je poginuo nakon što je pogođen oklopni transporter tijekom ulaska 4. gardijske brigade u Mrkonjić Grad. Grad je nakon toga nakratko nosio naziv **Matijaševo**, u znak sjećanja na poginulog hrvatskog zapovjednika. ## Napredovanje prema Manjači i Banjoj Luci Nakon zauzimanja Mrkonjić Grada hrvatske snage nastavile su napredovati prema obroncima** planine Manjače** i dolinom Vrbasa. Zauzet je i **Bočac**, uključujući područje hidroelektrane, čime su hrvatske snage zauzele važan strateški položaj. Združene snage HV-a i HVO-a približile su se Banjoj Luci na svega **23 kilometra**. Istodobno su snage 5. i 7. korpusa Armije BiH napredovale prema Sanskom Mostu u sklopu operacije **Sana ’95**. Sanski Most zauzele su snage Armije BiH **11. listopada 1995.**, čime je dodatno pojačan pritisak na položaje VRS-a u zapadnoj Bosni. ## Bočac imao važnu stratešku i psihološku ulogu Zauzimanje hidroelektrane Bočac imalo je posebno značenje jer je postrojenje bilo važno za opskrbu Banje Luke električnom energijom. Dolazak hrvatskih snaga na Manjaču, zajedno s napredovanjem Armije BiH prema Prijedoru, stvorio je snažan pritisak na srpske položaje. Banja Luka se našla u situaciji u kojoj je mogućnost daljnjeg napredovanja hrvatskih i bošnjačkih snaga postala jedno od ključnih pitanja završnice rata. ## VRS se povlačio prema Banjoj Luci Napredovanje hrvatskih i bošnjačkih snaga dovelo je do povlačenja dijela snaga VRS- a prema Banjoj Luci. U tom razdoblju pojavile su se i izbjegličke kolone prema Banjoj Luci, dok su politički i vojni vrh Republike Srpske bili suočeni s mogućnošću daljnjeg gubitka teritorija. U javnosti su se tada pojavile brojne procjene i nagađanja o mogućnosti pada Banje Luke. Pojedini medijski izvještaji govorili su i o navodnom pokušaju zarobljavanja Željka Ražnatovića Arkana tijekom borbi, ali ta priča nikada nije pouzdano potvrđena te je treba promatrati kao ratnu anegdotu, a ne kao utvrđenu činjenicu. ## Rezultat operacije Južni potez Tijekom operacije Južni potez hrvatske snage zauzele su područje od približno ** 800 četvornih kilometara**. Pod njihovim nadzorom našli su se: * Podrašničko polje, * područje Čađavice, * Mrkonjić Grad, * hidroelektrana Bočac, * dijelovi planine Manjače. Nova crta bojišta postavljena je na području Manjače, svega 23 kilometra od Banje Luke. Operacija Južni potez tako je dodatno promijenila vojni odnos snaga u završnici rata u BiH i izvršila snažan pritisak na političko i vojno vodstvo Republike Srpske. ## Zašto je Južni potez važan za završetak rata u BiH? Južni potez treba promatrati u širem kontekstu završnih vojnih operacija 1995. godine, nakon Oluje i Maestrala te paralelnog napredovanja Armije BiH. Dolazak hrvatskih snaga na područje Manjače i približavanje Banjoj Luci dodatno su pojačali pritisak na Republiku Srpsku. Samo nekoliko tjedana kasnije uslijedili su završni diplomatski napori koji su doveli do **Daytonskog mirovnog sporazuma** i završetka rata u Bosni i Hercegovini. Operacija Južni potez stoga ostaje jedan od ključnih vojnih događaja završnice rata– operacija u kojoj su hrvatske snage stigle nadomak Banje Luke i dodatno promijenile stratešku situaciju na terenu.