# Krešić i Zovko o budućnosti BiH: Pred novom vlašću ključni mjeseci

- Link: https://kockicetv.ba/izbori-bih-2026-kresic-zovko-formiranje-vlasti-eu/
- Published: 2026-10-18T06:19:47+00:00
- Author: REDAKCIJA

U novom izdanju emisije **„Fokus“ Radiotelevizije Herceg-Bosna**, koju uređuje i
vodi Jurica Gudelj, novinar Zoran Krešić i zastupnica u Europskom parlamentu Željana
Zovko govorili su o rezultatima Općih izbora 2026. godine, formiranju vlasti u Bosni
i Hercegovini i budućim odnosima političkih stranaka.

Među glavnim temama bili su izbor Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva
BiH, razgovori Dragana Čovića s Nerminom Nikšićem, Bakirom Izetbegovićem i Miloradom
Dodikom, izmjene Izbornog zakona te mogućnosti ubrzanja europskih integracija Bosne
i Hercegovine.

Sugovornici su se osvrnuli i na političke odnose između Hrvata i Bošnjaka, legitimno
predstavljanje konstitutivnih naroda i ulogu međunarodnih aktera u formiranju vlasti.

## Krešić: HDZ BiH i hrvatska oporba osvojili različit broj mandata

Govoreći o odnosu snaga među hrvatskim političkim strankama, Zoran Krešić iznio 
je vlastitu analizu izbornih rezultata. Prema njegovu izračunu, hrvatske političke
opcije osvojile su ukupno 108 mandata u državnom i federalnom Zastupničkom domu 
te županijskim skupštinama.

Krešić je naveo da HDZ BiH s partnerima ima 77 mandata, odnosno približno 72 posto
ukupnog broja koji je obuhvatio njegovom analizom. Hrvatska oporbena petorka, prema
njegovim riječima, osvojila je oko 25 mandata, dok ostatak pripada manjim političkim
opcijama i neovisnim zastupnicima.

Govoreći o izbornom procesu, Krešić se osvrnuo na ranije tvrdnje o mogućim izbornim
nepravilnostima i ulozi novih tehnologija u njihovu otkrivanju. Iznio je i procjenu
o smanjenju broja birača u bošnjačkom biračkom tijelu za Predsjedništvo BiH, povezujući
je s demografskim promjenama u zemlji.

Te brojčane navode i zaključke potrebno je promatrati kao Krešićevu analizu, a službene
izborne podatke provjeravati prema objavama Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

## Izborni zakon i legitimno predstavljanje Hrvata u BiH

Krešić smatra da je izborni rezultat promijenio političke okolnosti te otvorio prostor
za drukčije odnose među hrvatskim i bošnjačkim strankama. Pritom je naglasio važnost
izmjena Izbornog zakona BiH, kojima bi se, prema njegovu stajalištu, spriječilo 
preglasavanje hrvatskih predstavnika u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

Govoreći o ustavnom položaju konstitutivnih naroda, Krešić se pozvao na odluke Ustavnog
suda BiH, uključujući predmet „Ljubić“, te istaknuo da legitimno političko predstavljanje
smatra jednim od ključnih pitanja budućeg uređenja odnosa u zemlji.

Kao primjer problema u izbornom sustavu naveo je slučaj iz Bosansko-podrinjske županije,
gdje je, prema njegovim riječima, kandidat s 230 glasova osvojio mandat u županijskoj
skupštini, a potom bi trebao postati izaslanik u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta
Federacije BiH. Krešić je pritom upozorio na nesrazmjer između izbornog rezultata
i broja pripadnika hrvatskog naroda na tom području.

Njegove ocjene o legitimnosti predstavljanja i tumačenju ustavnih odredbi dio su
političke rasprave o izbornom sustavu BiH.

## Odnosi Hrvata i Bošnjaka nakon izbora

Krešić je ocijenio da bi novi politički odnosi mogli otvoriti prostor za izgradnju
povjerenja između Hrvata i Bošnjaka. Istodobno je upozorio da, prema njegovu mišljenju,
unitarističke političke ideje i dalje utječu na odnose u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o konceptu građanske države, Krešić je ustvrdio da se iza dijela političkih
poruka o građanskom uređenju krije težnja prema drukčijoj raspodjeli političke moći.
Naglasio je da se o tim pitanjima treba otvoreno razgovarati, ali da promjene ne
bi smjele biti na štetu bilo kojeg konstitutivnog naroda.

Posebno se osvrnuo na ulogu međunarodne zajednice u formiranju vlasti. Prema njegovoj
procjeni, nakon izbora domaće političke stranke trebale bi preuzeti veću odgovornost
za dogovor o budućoj vlasti, bez presudne arbitražne uloge stranih predstavnika.

Krešić očekuje razgovore o široj koaliciji koja bi mogla raditi na europskom putu
BiH, ali upozorava i na političke sukobe koji bi mogli otežati postizanje dogovora.

## Formiranje vlasti: HDZ BiH, SNSD i SDA među ključnim akterima

Analizirajući odnos snaga nakon izbora, Krešić je govorio o položaju HDZ-a BiH, 
SNSD-a i SDA te o njihovoj ulozi u formiranju vlasti na državnoj razini.

Prema njegovoj procjeni, za uspostavu Vijeća ministara bit će potrebno dogovoriti
potporu više političkih stranaka. Upozorio je da bi pokušaj isključivanja SNSD-a
iz državne vlasti mogao dovesti do dugotrajnih blokada, osobito u Domu naroda Parlamentarne
skupštine BiH.

Istaknuo je i važnost usklađivanja europskih zakona između državne, entitetske i
županijske razine vlasti. Takva koordinacija, smatra Krešić, bit će jedan od važnih
preduvjeta za napredak Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji.

Govoreći o mogućim ustavnim i proceduralnim sporovima tijekom imenovanja nositelja
izvršne vlasti, Krešić je spomenuo i pitanje vitalnog nacionalnog interesa te različita
pravna tumačenja ovlasti članova Predsjedništva BiH. Konačan odgovor na pojedina
sporna pitanja, prema njegovim riječima, mogao bi dati Ustavni sud BiH.

## Krešić: Domaći politički dogovor važan je za stabilnost BiH

U dijelu razgovora posvećenom političkoj zrelosti i ulozi međunarodne zajednice,
Krešić je ocijenio da domaći politički akteri trebaju preuzeti veću odgovornost 
za donošenje odluka.

Kritizirao je, kako je naveo, praksu oslanjanja na međunarodne predstavnike pri 
rješavanju unutarnjih političkih sporova. Istodobno je upozorio da oštra retorika
pojedinih političara i javno odbijanje razgovora s političkim protivnicima mogu 
dodatno otežati suradnju.

Krešić je posebno govorio o pritiscima dijela medija i političke javnosti na aktere
koji razgovaraju s Draganom Čovićem ili Miloradom Dodikom. Smatra da politički pregovori,
ako se vode na temelju jasnih načela i interesa različitih strana, ne bi trebali
automatski biti označavani kao izdaja.

Prema njegovoj ocjeni, stabilnija Bosna i Hercegovina može se graditi kroz dogovor,
međusobno uvažavanje i traženje rješenja prihvatljivih različitim političkim i nacionalnim
skupinama.

## Zovko: Mjeseci pred nama ključni su za europski put BiH

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko istaknula je da su brzo formiranje
vlasti i ispunjavanje preostalih uvjeta za otvaranje pregovora s Europskom unijom
među najvažnijim zadacima nakon izbora.

Govoreći o europskim integracijama, osvrnula se na rasprave o proširenju EU-a i 
ulogu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Prema njezinim riječima, Hrvatska 
može pomoći Bosni i Hercegovini u korištenju trenutačnog političkog zamaha za napredak
prema članstvu u Europskoj uniji.

Zovko je naglasila da je potrebno ponovno pokrenuti procese koji su zastali nakon
raspada prethodne koalicije, usvojiti potrebne europske zakone i riješiti otvorena
pitanja povezana s Izbornim zakonom.

„Bosna i Hercegovina mora iskoristiti ovaj zamah, usvojiti europske zakone i riješiti
pitanje Izbornog zakona u skladu s presudama Ustavnog i međunarodnih sudova“, poručila
je Zovko, upozoravajući da bi promjene političkih okolnosti u europskim državama
mogle utjecati na dinamiku proširenja.

Prema njezinoj procjeni, razdoblje koje slijedi bit će važno za to hoće li BiH uspjeti
ubrzati europski put ili će ponovno doći do zastoja.

## Uloga Hrvatske i hrvatskih diplomata u europskim integracijama

Zovko je govorila i o važnosti diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine 
te usklađivanja vanjske politike s europskim prioritetima.

Prisjetila se razdoblja kada je kao veleposlanica BiH u Rimu sudjelovala u aktivnostima
vezanima uz europske integracije, zajedno s tadašnjim europarlamentarcem Andrejem
Plenkovićem i veleposlanicom Lidijom Topić.

Istaknula je da je, prema njezinu iskustvu, hrvatski diplomatski kadar često imao
važnu ulogu u poticanju europskih integracija BiH. Smatra da je potrebno reorganizirati
diplomatsku mrežu i osigurati da diplomati dobivaju jasne smjernice za predstavljanje
vanjske politike zemlje.

Zovko je također naglasila potrebu usklađivanja vanjske i sigurnosne politike BiH
s politikama Europske unije, ocjenjujući da je to važno za jačanje povjerenja među
domaćim političkim partnerima i europskim institucijama.

## Darijana Filipović i očekivanja od budućeg Predsjedništva BiH

Govoreći o ulozi hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Zovko je istaknula važnost 
političke ravnoteže i koordinacije s drugim institucijama.

Izbor Darijane Filipović povezala je s očekivanjima da će hrvatski predstavnik aktivno
sudjelovati u približavanju zemlje Europskoj uniji i usklađivanju vanjske politike
s europskim smjernicama.

Zovko smatra da su za napredak potrebni dogovor domaćih političkih aktera, funkcionalne
institucije i rješavanje spornih pitanja koja opterećuju odnose među konstitutivnim
narodima.

Zaključno, sugovornici emisije „Fokus“ složili su se da će formiranje vlasti, odnosi
među političkim strankama i europske integracije biti među najvažnijim temama u 
razdoblju nakon Općih izbora 2026. godine. Dok Krešić naglasak stavlja na političke
odnose, legitimno predstavljanje i domaći dogovor, Zovko ističe potrebu ubrzanja
europskih reformi i korištenja trenutačnog zamaha za napredak Bosne i Hercegovine
prema Europskoj uniji.
