Europska unija svake godine dodjeljuje milijarde eura nevladinim organizacijama (NGO), ali bez odgovarajuće kontrole trošenja sredstava. Često nije jasno ni odlazi li taj novac tamo gdje je namijenjen. To je glavni zaključak najnovijeg izvješća Europskog revizorskog suda (ECA). Revizorni sud je ustvrdio kako u EU sustavu financiranja nedostaje transparentnost te da se novac u pojedinim slučajevima zloupotrebljavao i koristio za lobiranje i promicanje određenih politika.
EU-ovom sustavu financiranja neprofitnih organizacija nedostaje transparentnost
Izvješće, koristeći izraze poput “neprozirno” i “maglovito” i zaključuje da cijeli EU-ov sustav financiranja neprofitnih organizacija pati od nedostatka transparentnosti. Poziva i na reformu načina dodjele, praćenja i javnog objavljivanja potpora.
“Slika financiranja neprofitnih udruga od strane EU-a ostaje maglovita, jer informacije o financiranju, uključujući i lobiranje, nisu ni pouzdane ni transparentne”. Izjavila je to Laima Andrikienė, članica Europskog revizorskog suda zadužena za izvješće. Dodala je kako postoji ozbiljan manjak jasnoće u cijelom sustavu. Andrikienė je inače bivša zastupnica desno-centrističke Europske pučke stranke (EPP).
Te će kritike poslužiti kao poticaj konzervativnim zastupnicima u Europskom parlamentu koji zagovaraju preuređenje načina na koji se EU-ov novac dodjeljuje nevladinim organizacijama. Oni tvrde da u procesu nedostaje transparentnosti te da se sredstva često koriste za lobiranje unutar institucija EU-a. Te primjedbe uvelike se poklapaju sa zaključcima iz izvješća.
Komisija je izdala smjernice da EU-ova financijska sredstva ne smiju biti korištena za lobiranje
Nad izvješćem se nadvija ključno pitanje lobiranja: koriste li nevladine organizacije javni novac kako bi utjecale na oblikovanje politika Europske unije? Ako je odgovor potvrdan, postavlja se i pitanje – čini li se to u skladu s vrijednostima koje EU zagovara?
Na ta pitanja, Europski revizorski sud zaključuje da Europskoj komisiji nedostaje i volje i transparentnosti. Komisija, navodi Revizorni sud, “nije jasno objavila informacije koje je imala o zagovaračkim aktivnostima nevladinih organizacija financiranih iz europskih sredstava.”
Unatoč općem kritičkom tonu, izvješće je ipak prepoznalo određena poboljšanja u odnosu na posljednju ocjenu Europskog revizorskog suda iz 2018. godine. Također, istaknuto je da je, od razdoblja obuhvaćenog izvješćem, Komisija izdala smjernice za nevladine organizacije. Naglasila je da EU-ova financijska sredstva ne smiju biti korištena za lobiranje.
Komisija je priznala da je u pojedinim slučajeva bilo korištenja sredstava za lobiranje
Ipak, sustav je i dalje bio “previše neproziran”, izjavila je Laima Andrikienė iz Revizornog suda. “Poboljšanja su apsolutno nužna. Ne možemo nastaviti poslovati na isti način kao dosad.”
Važno je napomenuti da Revizorni sud nije pronašao dokaze da nevladine organizacije koriste sredstva EU-a na način koji krši zakon ili vrijednosti Europske unije. To uključuje i zagovaračke aktivnosti ili lobiranje financirano iz EU-ovih sredstava. Ipak, agencija je tijekom tiskovne konferencije u ponedjeljak upozorila da postoji veći rizik od takvih zloupotreba zbog nedostatka transparentnosti.
Prošli tjedan Komisija je u priopćenju priznala da su u “pojedinim slučajevima” radni programi koje su dostavile nevladine organizacije “uključivali konkretne zagovaračke aktivnosti i neprimjerene oblike lobiranja.”
Lobiranje za promicanje Europskog zelenog plana
Zastupnici Europske pučke stranke (EPP) tvrde da je Europska komisija izravno financirala nevladine organizacije kako bi u njezino ime lobirale za promicanje Europskog zelenog plana unutar institucija EU-a. Lobiranje se, prema njihovim tvrdnjama, odnosilo čak i na druge odjele same Komisije. Čini se da je Komisija takvu praksu prošlog tjedna i priznala.
Istodobno, rani pregovori o sljedećem višegodišnjem proračunu EU-a upućuju na mogućnost rezanja programa namijenjenih zaštiti okoliša i klimatskim mjerama. U nekim scenarijima spominje se čak i njihovo potpuno ukidanje. Razlog tome je sve izraženije preusmjeravanje prioriteta Unije prema obrani, trgovini i gospodarskoj konkurentnosti.
Na globalnoj razini dodatni udarac dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje je predsjednik Donald Trump odlučio zamrznuti USAID-ov program inozemne pomoći. Riječ je o programu vrijednom 27 milijardi dolara godišnje, čije ukidanje dodatno ograničava dostupne izvore financiranja.
Pojedini ljevičari nisu zadovoljni izvješćem koje traži veću transparentnost
Zastupnik Zelenih Daniel Freund za Politico je izjavio kako se boji da bi izvješće Europskog revizorskog suda moglo biti zloupotrijebljeno od strane određenih političkih aktera i poslužiti kao povod za nove napade na nevladin sektor.
“Kada pročitate naslov, lako je steći dojam da je krivnja na nevladinim organizacijama. No, riječ je o širem problemu koji se odnosi na sve korisnike EU-ovih sredstava,” upozorio je Freund. S druge strane, same nevladine organizacije pozdravile su objavu izvješća.
“Zaključak je jasan – skandala nema. No postoji očita potreba za većom transparentnošću”. Poručila je to Patrizia Heidegger, direktorica za politiku u Europskom uredu za okoliš, jednoj od najvećih ekoloških organizacija u Bruxellesu.
Što kaže izvješće
Ta sredstva nisu dolazila iz samo jednog izvora, već su bila raspoređena kroz različite europske programe. Među njima su Horizon Europe, program namijenjen znanstvenim istraživanjima i inovacijama, zatim Europski socijalni fond Plus (ESF+), koji podupire zapošljavanje, socijalnu uključenost i obrazovanje, kao i Fond za azil, migracije i integraciju, usmjeren na upravljanje migracijama i integraciju migranata.
Tu su i Erasmus+, program za obrazovanje i razmjenu mladih, te LIFE program, koji financira projekte usmjerene na zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena. Drugim riječima, Europska unija je kroz različite mehanizme financirala projekte nevladinih organizacija koje djeluju u raznim područjima – od znanosti i obrazovanja, do migracija i ekologije.
Utvrdili su da Komisija provjerava jesu li nevladine organizacije ispunile osnovne zahtjeve za transparentnost. No ne “provjerava proaktivno usklađenost s vrijednostima EU-a”. To izlaže EU riziku za ugled, rekla je Andrikienė.
Pojedine organizacije lažno su se predstavljale kao nevladine
Europski revizori nisu pronašli “pouzdan pregled EU-ovog financiranja dodijeljenog nevladinim organizacijama”. Ukazali su na slučajeve u kojima su se organizacije samoproglašavale nevladinim organizacijama iako to nisu bile.
“Bili smo prilično šokirani kada smo otkrili da je jedan veliki istraživački institut kategoriziran kao nevladina organizacija dok se njegovo upravno tijelo sastojalo isključivo od predstavnika vlade,” rekla je Andrikienė novinarima.
Izvješće je utvrdilo da važni aspekti statusa nevladinih organizacija nisu provjereni, poput veza s vladom i jesu li slijedili komercijalne interese svojih članova.
Komisija nije jasno definirala što je to nevladina organizacija
Komisija također nije “jasno objavila” javnosti informacije koje je imala o “zagovaračkim aktivnostima” nevladinih organizacija koje su financirane putem EU-ovih potpora. Kazali su to revizori, pozivajući na dodatnu transparentnost zbog “osjetljive prirode” tih informacija.
Revizorski sud preporučio je Europskoj komisiji da jasnije definira što podrazumijeva pod pojmom nevladine organizacije te da uvede redovitija izvješća o načinu trošenja dodijeljenih sredstava. Također je pozvao Komisiju da pojača nadzor nad usklađenošću tih organizacija s temeljnim vrijednostima Europske unije.
Komisija je odgovorila da će prihvatiti preporuke Revizorskog suda te da će uvesti mjere koje će istodobno smanjiti administrativno opterećenje i ostati u razumnim, proporcionalnim okvirima
