U posljednje vrijeme predstavnici njemačkih oružanih snaga, posebice Bundeswehra, sve jasnije i izravnije upozoravaju na stalnu prijetnju miru u Europi koju predstavlja Rusija, uz mogućnost napada na neku od država članica NATO-a. Ova procjena temelji se na najnovijim analizama europskih obavještajnih službi, uključujući BND i Bundeswehr. Prema informacijama iz tih izvještaja, Rusija bi mogla stvoriti uvjete za vođenje velikog konvencionalnog rata do kraja desetljeća. Ove procjene ukazuju na ozbiljnu zabrinutost zbog ruskih vojnih ambicija i mogućnosti eskalacije sukoba u Europi, iako trenutno nema dokaza o neposrednoj konfrontaciji Rusije s NATO-om.
Kao razlog za zabrinutost, analitičari ističu da Rusija, unatoč gospodarskim sankcijama, ostaje vojno snažna i sposobna za daljnju agresiju. U Ukrajini već neko vrijeme djeluju s vojnom nadmoćnošću, a izvještaji sugeriraju da bi mogli nastaviti rat i tijekom ove godine. Rusija bi mogla uskoro započeti ograničenu vojnu akciju protiv članica NATO-a jer postojeći resursi, uključujući streljivo i vojne snage, omogućuju nastavak sukoba. Unatoč teškim sankcijama, Rusija ima dovoljno sredstava za financiranje rata, a vojni analitičari tvrde da će ruska vojska ubrzo moći nadoknaditi gubitke u Ukrajini i povećati broj svojih vojnika, piše Deutsche welle.
Iako trenutna prijetnja od ruskog napada na baltičke države nije velika, stručnjaci smatraju da bi se situacija mogla brzo promijeniti. S obzirom na vojnu koncentraciju ruskih trupa na ukrajinskoj fronti, baltičke zemlje su trenutno manje ugrožene, ali situacija može eskalirati u slučaju prekida rata u Ukrajini. Ako se mirovni procesi započnu, ruske snage bi se mogle povući i brzo obnoviti svoje resurse, a nakon toga koncentrirati snage na NATO zemlje. S druge strane, analitičari naglašavaju i pozitivne aspekte, poput opadanja ruskog političkog i društvenog utjecaja u baltičkim državama, gdje je integracija ruskog govornog stanovništva bolja, a otpornost na pokušaje destabilizacije povećana.
Raste strah i od trećeg svjetskog rata
Također, u posljednjim mjesecima, svjetski čelnici i analitičari iznosili su zabrinutost zbog mogućeg izbijanja Trećeg svjetskog rata. Ruski dužnosnik Dmitrij Medvedev upozorio je da bi vojna nazočnost Poljske u Ukrajini mogla dovesti do izravnog sukoba s Rusijom i Bjelorusijom, što bi potencijalno moglo eskalirati u globalni sukob. Slično tome, bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izjavio je da je Treći svjetski rat već počeo zbog uključivanja trupa iz Sjeverne Koreje i Irana u sukob u Ukrajini. Naglasio je da ove zemlje isporučuju oružje koje se koristi protiv Ukrajine, što dodatno komplikuje situaciju.
Francuski intelektualac Emmanuel Todd također je izrazio zabrinutost, tvrdeći da je sukob u Ukrajini već prerastao u globalnu ekonomsku konfrontaciju između Zapada s jedne strane te Rusije i Kine s druge. Prema njegovom mišljenju, trenutna situacija ima jasne paralele s početkom Prvog svjetskog rata. Ove izjave odražavaju rastuću zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba u Ukrajini i njegove eskalacije u veći globalni konflikt. Iako je važno ozbiljno shvatiti ove upozorene, također je ključno raditi na diplomatskim rješenjima kako bi se spriječila daljnja eskalacija i očuvala međunarodna stabilnost.
Podsjećamo, rat u Ukrajini, koji je započeo u veljači 2022. godine, već gotovo dvije godine traje i ima dubok utjecaj na geopolitičku situaciju u Europi i šire. Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je velike ljudske i materijalne gubitke, dok je međunarodna zajednica reagirala ekonomskim sankcijama prema Rusiji, kao i pružanjem vojne i humanitarne pomoći Ukrajini. Sukob je ubrzo eskalirao u rat koji je izazvao valove izbjeglica i razaranja širom Ukrajine. U početnoj fazi rata, Rusija je pokušala brzo zauzeti ključne gradove i područja, no ukrajinska vojska je pružila snažan otpor, a kasnije je započela seriju uspješnih kontraofenziva.
Žestoki sukob
Ukrajinska borba za očuvanje suvereniteta postala je simbol otpora protiv ruske agresije. Iako su prve predviđanja govorila o brzom završetku sukoba u korist Rusije, ukrajinske snage, pod predsjednikom Volodimirom Zelenskim, pokazale su nevjerojatnu otpornost. Uz vojnu pomoć Zapada, uključujući oružje, obavještajne podatke i obuku, Ukrajina je postepeno vraćala teritorij, dok Rusija nije uspjela ostvariti svoje ključne vojne ciljeve. Unatoč velikim gubicima, Rusija je nastavila s ratom, što ukazuje na njenu odlučnost da ostvaruje svoje geopolitičke ambicije, bez obzira na međunarodne sankcije i izolaciju.
Rat u Ukrajini ima i značajan humanitarni aspekt, s milijunima ljudi koji su pogođeni sukobom. Mnogi su morali napustiti svoje domove, tražeći azil u drugim europskim zemljama. Također, brojne humanitarne organizacije stalno su na terenu, pokušavajući pružiti pomoć onima koji su najpogođeniji. Strah od dugotrajnog sukoba raste, jer iako su pregovori i mirovni procesi u početku bili spominjani, sada se čini da su dalji razgovori sve teži zbog nesuglasica oko teritorijalnih zahtjeva. Također, dugotrajna priroda rata dovodi do sve većih socijalnih i ekonomskih problema, kako u Ukrajini, tako i u cijeloj Europi, koja osjeća ekonomske posljedice rata, posebno u pogledu inflacije i energetskih problema.
