Uspostava nove vladajuće većine u Bosni i Hercegovini bez stranke predvođena Miloradom Dodikom neizvjesna je unatoč uvjeravanjima političara koji na tome rade kako su na to spremni. Prvi ozbiljniji test čeka ih u petak kada se očekuje nova rasprava o prijedlogu HDZ BiH za izmjene izbornog zakona.
Ranije najavljivano potpisivanje koalicijskog sporazuma u srijedu je izostalo a čelnici stranaka koje bi činile novu vladajuću koaliciju iskazali su oprezni optimizam da će konačni dogovor ipak biti postignut.
Novi sastanak najavljen je za 10. travnja u Banjoj Luci.
Svi se slažu kako treba očuvati stabinost i mir te potaknuti europski put Bosne i Hercegovine. Hrvati traže da se napokon izmijeni izborni zakon, a Bošnjaci da i ostali koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda biraju svojeg člana državnog predsjedništva.
– Potrudit ćemo se biti dobri domaćini, kazao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banje Luke i predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) koja bi se zajedno sa Srpskom demokratskom strankom (SDS) i Listom za pravdu i red (LPR) trebala pridružiti sadašnjim članicama vladajuće koalicije iz Federacije BiH odnosno HDZ-u, SDP-u, Narodu i pravdi (NiP) te Našoj stranci (NS).
Ta je najava odmah izazvala Dodikovu ljutitu reakciju koji je napao svoje političke oponente iz Republike Srpske optuživši ih da izborom 10. travnja za sastanak zapravo veličaju Nezavisnu državu Hrvatsku (NDH).
– Našli su taj datum i to u Banjoj Luci kad je formirana NDH… Pozivam narod da ih izbace, kazao je prijeteći Dodik neposredno po povratku iz Moskve.
Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić ocijenio je kako je sastanak u Sarajevu, iako bez konačnog dogovora, bio pozitivan jer su svi potvrdili spremnost da podupru europski put BiH odnosno brzo donošenje reformskih zakona čime bi se stvorili uvjeti za otvaranje pristupnih pregovora s EU-om.
– Nitko nikog nije ucjenjivao, kazao je. Potvrdio je kako se to odnosi i na moguće izmjene izbornog zakona BiH koje je HDZ postavio među prioritete za moguću novu koaliciju. Želimo otkloniti te neke prepreke koje imamo u Izbornom zakonu za kandidiranje odnosno otklanjanje prepreka da se svi građani BiH mogu kandidirati za člana predsjedništva BiH , naravno ni HDZ nema ništa protiv toga oni imaju druge prioritete, rekao je.
Čelnik HDZ-a Dragan Čović bio je vidno suzdržan komentirajući ishod sarajevskog sastanka.
– Što se mene tiče, to što smo se mi dogovorili da u miru radimo svoj posao nije jednostavan posao. Ni dogovor o europskom putu nije jednostavan, kazao je Čović koji nije siguran da će sastanak u Banjoj Luci dovesti do konačnog dogovora.
Siguran je kako HDZ BiH neće odustati od zahtjeva za izmjene izbornog zakona.
Zastupnica te stranke u Domu naroda parlamenta BiH Marina Pendeš je već u srijedu uputila prijedlog izmjena izbornog zakona i zatražila hitno razmatranje na sjednici zakazanoj za petak.
Riječ je o prijedlogu koji je već bio u parlamentarnoj raspravi no nije dobio potvrdu, a svodi se na novi model biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata. Taj bi se dužnosnik birao ukoliko dobije opću potporu birača uz dodatni uvjet da osvoji većinu glasova u pet županija u Federaciji BiH u kojoj su Hrvati apsolutna ili relativna većina.
Čović je kazao kako se rješavanje ovog pitanja više ne može odlagati.
– Svi oni koji već desetljeće tvrde kako nije u redu da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva to će sada morati i praktično pokazati, kazao je Čović uz konstataciju kako to nije uvjet bilo kome nego sastavni dio europskog puta BiH.
No iz stranaka koje čine dio bošnjačko-građanskog bloka koji je dio vlasti u Federaciji BiH u četvrtak su stigli signali kako to neće ići lako.
Saša Magazinović, predsjednik kluba zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu parlamenta BiH, poručio je kako neće podržati HDZ-ov prijedlog jer ne rješava problem provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava.
– Što se tiče aktualnog prijedloga izmjena Izbornog zakona koji je u parlamentarnoj proceduri – ako bilo tko misli da ću/ćemo glasati za zakon nakon kojeg ću nastaviti biti diskriminiran taj je u žestokoj zabludi, napisao je Magazinović u objavi na Facebooku.
Čović je kazao kako HDZ BiH, odnosno Hrvatski narodni sabor (HNS), nije spreman na dodatna odugovlačenja jer 2026. slijede opći izbori a u tu se godinu ne može ući s otvorenim pitanjem načina biranja Predsjedništva BiH.
– Vidjet ćemo tko će od Bošnjaka biti spreman to i provesti, kazao je Čović.
Sarajevska Trojka kaže da nema izbornog zakona bez provedbe presuda Suda u Strasbourgu.
– Vrlo smo spremni od sutra sjediti usuglašavati ono što smatramo važno, a tiče se izbornog zakonodavstva i ja ću ponoviti stoti put sve što su rekli Haris Silajdžić, Bakir Izetbegović, reis Kavazović, i Fahrudin Radončić po pitanju članova predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, ali to ne može biti jedino pitanje, nama su važne presude i regularnost izbor, rekao je Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda.
Srpska oporba, koja bi na vlasti trebala zamijeniti SNSD Milorada Dodika, podupire načelo da svaki narod bira svoje političke predstavnike.
– Isto tako izborni zakon kad o njemu pričamo, za nas u Republici Srpskoj kad o njemu pričamo tu nema problema, mi smatramo da je pravedno i pravično da svatko ima svog predstavnika i naši prijatelji Hrvati i Bošnjaci, naravno i mi Srbi da svatko bira legitimno svog predstavnika, rekao je Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a.
A Milorad Dodik, koji se jučer vratio iz Moske, protivi se najavljenom nastavku razgovora o novoj koaliciji u Banjoj Luci. Na traženje Mađarske, Srbije i Crne Gore Interpol je odbio zahtjev za raspisivanje tjeralice za njim.
– Ne zbog toga što oni spašavaju Dodika, Stevandića, nego što nekako čuvaju vjeru u tu pravdu, genralno u pravdu, moramo to rehabilitirati, vratiti sve ono što što su inštili bitange u Sarajevu, moramo to nekako da vratimo, rekao je Dodik.
