Četiri člana uskog okruženja Donalda Trumpa održala su tajne razgovore s nekim od glavnih političkih protivnika Volodimira Zelenskog, baš u trenutku kada je Washington na istom narativu s Moskvom u nastojanju da ukrajinskog predsjednika izbace s pozicije.
Viši Trumpovi saveznici razgovarali su s čelnicom ukrajinske oporbe Julijom Timošenko, ambicioznom bivšom premijerkom, i višim članovima stranke Petra Porošenka, neposrednog prethodnika Zelenskog na mjestu predsjednika, prema trojici ukrajinskih parlamentaraca i američkom republikanskom stručnjaku za vanjsku politiku.
Rasprave su bile usredotočene na to može li Ukrajina održati brze predsjedničke izbore. Oni se odgađaju u skladu s ustavom zemlje jer je Ukrajina i dalje pod izvanrednim stanjem. Kritičari održavanja izbora kažu da bi mogli biti kaotični i ići na ruku Rusiji, s mnogo potencijalnih birača koji služe na prvim crtama bojišnice ili žive u inozemstvu kao izbjeglice.
Trumpovi suradnici uvjereni su da bi Zelenski izgubio svaki glas zbog zamora od rata i frustracije javnosti zbog neobuzdane korupcije. Doista, njegovi su rezultati u anketama godinama u padu, iako su porasli nakon prošlotjedne svađe u Ovalnom uredu, kada su ukrajinskom vođi pokazana vrata nakon što su ga izgrdili predsjednik Donald Trump i potpredsjednik JD Vance. Najnovija anketa pokazuje da Zelenski još uvijek vodi u utrci za predsjednika.
Predsjednički izbori prije ozbiljnih mirovnih pregovora
Službena linija američke administracije je da se Trump ne miješa u unutarnju politiku Ukrajine. Ali ponašanje Trumpa i njegovih dužnosnika sugerira sasvim suprotno. Trump je optužio Zelenskog da je “diktator bez izbora”, dok je direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard lažno optužila Kijev za otkazivanje izbora. Ali dok se Trumpov tabor možda nada da će izbori potopiti Zelenskog, on je još uvijek znatno popularniji od Timošenko i Porošenka. U anketi koju je ovaj tjedan provela britanska anketa Survation nakon drame u Bijeloj kući, 44 posto je reklo da bi podržalo Zelenskog za predsjednika.
Njegov najbliži suparnik, koji za njim zaostaje za više od 20 postotnih bodova, je Valerij Zalužni, bivši vojni zapovjednik koji je sada veleposlanik Ukrajine u Britaniji. Samo 10 posto podržalo je Porošenka, koji je poznat kao ‘Kralj čokolade’ zbog svog slastičarskog carstva. Timošenko je dobila samo 5,7 posto podrške. Ključ svih planova o kojima se raspravlja preko pozadinskih kanala je održavanje predsjedničkih izbora nakon što se dogovori privremeni prekid vatre, ali prije nego što krenu ozbiljni mirovni pregovori. Ideju o prijevremenim predsjedničkim izborima forsira i Kremlj koji se godinama želi riješiti Zelenskog.
I Timošenko i Porošenko javno su se protivili održavanju izbora prije završetka borbi, kao i gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. “Bez obzira na to, Porošenkovi ljudi i Julija, svi oni razgovaraju s Trumpovim suradnicima, postavljajući se kao ljudi s kojima bi bilo lakše raditi. I ljudi koji bi pristali na mnoge stvari na koje Zelenski ne pristaje”, rekao je za Politico vrhunski republikanski stručnjak za vanjsku politiku, tražeći da se njegovo ime ne navodi kako bi mogao slobodno govoriti.
Protivnici Zelenskog šalju tajne signale Trumpovoj administraciji
Upitana je li Timošenko bila uključena u razgovore s članovima američke administracije ili Trumpovim okruženjem o predsjedničkim izborima ili mirovnim pregovorima, njezina glasnogovornica, Natalya Lysova rekla je da to još neće komentirati. Politico je također kontaktirao Porošenkovu stranku Europske solidarnosti kako bi pitao o razgovorima s Trumpovim ljudima o izborima. Tiskovni ured je odgovorio: “Naš narativ nije guranje izbora, već osiguranje slobodnih i poštenih, konkurentnih poslijeratnih izbora u našoj zemlji. Također je logično da svi kontakti uključuju predstavljanje vizije predsjednika Porošenka i Europske solidarnosti o načinima okončanja rata pravednim, sveobuhvatnim i trajnim mirom i o granicama mogućih kompromisa u pregovaračkim točkama.”
Danima su dužnosnici Trumpovog kabineta sugerirali da bi se Zelenski trebao povući osim ako se u potpunosti ne pridruži američkom planu za brzo okončanje rata, čak i ako to uključuje velike ustupke Ukrajine. Od eksplozivnog sukoba prošlog petka u Bijeloj kući, tema da Zelenski treba otići samo se intenzivirala s domaćim političkim protivnicima ukrajinskog čelnika koji suptilno pokazuju da su odnosi Ukrajine s Washingtonom vrlo važni i da se moraju obnoviti.
“Vidimo da se neke političke frakcije počinju pokretati”, rekao je Ruslan Bortnik, direktor Ukrajinskog instituta za politiku. “Pokušavaju uspostaviti neformalne veze ili iskoristiti veze koje imaju s Republikanskom strankom ili Trumpovim okruženjem i pokazati svoju spremnost na suradnju s Washingtonom”, rekao je.
Hitno popraviti odnose s SAD-om
Nekoliko čelnika stranaka i frakcija dalo je izjave ovaj tjedan rekavši da prioritet Ukrajine mora biti popravljanje odnosa s Trumpom. Među njima su Ruslan Stefančuk, predsjednik ukrajinskog parlamenta i član vladajuće stranke Zelenskog, kao i Dmitro Razumkov, koji je zatražio hitnu parlamentarnu sjednicu kako bi se uspostavila posebna zakonodavna skupina koja će nadzirati odnose sa Sjedinjenim Državama.
Trumpova ovotjedna odluka da pauzira vojnu pomoć Ukrajini samo je napravila političku uzbunu. U ponedjeljak je Trump rekao da Zelenski “neće dugo biti tu” ako se ne postigne napredak u mirovnom sporazumu koji ga zadovoljava. Savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz rekao je da je Washingtonu potreban “vođa koji se može nositi s nama, na kraju s Rusima i okončati ovaj rat”.
Sve to navodi domaće političke protivnike Zelenskog, pa čak i neke bivše saveznike da se dodvore Trumpu kako bi dobili njegov blagoslov. “Pozicioniraju se kao ljudi s kojima je najbolje raditi. I ljudi koji bi pristali na mnoge stvari na koje Zelenski ne pristaje”, rekao je republikanski stručnjak. Oleksandr Mereško, predsjednik Odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta, rekao je za POLITICO’s Power Play podcast da bi izbori bili samo od koristi Moskvi.
Dvije trećine Ukrajinaca želi da rat završi
Timošenko se posljednjih tjedana obraćala zastupnicima suparničkih stranaka kako bi ih pokušala uvjeriti da prebjegnu i pridruže se njezinoj frakciji. Zastupnicima je rekla da, po njezinom mišljenju, Zelenski neće imati drugog izbora nego uskoro raspisati izbore, pružajući zlatnu priliku za oblikovanje nove parlamentarne većine. Sam Zelenski odbacio je ideju da će odstupiti i našalio se s novinarima u Londonu tijekom vikenda da bi, čak i da se izbori održe ove godine, on vjerojatno pobijedio.
Na prvi pogled, Trumpovi napadi nisu oslabili Zelenskog, koji je u početku dobio opće pohvale, čak i od kritičara, jer je ostao pri svome u Ovalnom uredu. Ali predvidljivi učinak okupljanja oko lidera nestaje kako se apsorbiraju potencijalne posljedice raspada između Kijeva i Washingtona, rekao je Bortnik. Politika zemlje je vrlo fluidna, ustvrdio je.
Javno mnijenje se također počinje mijenjati u pogledu rata, s oko četvrtinom stanovništva, koje uglavnom čine vojska i njihova rodbina, želi da se rat nastavi sve dok Rusi ne budu izbačeni iz cijele Ukrajine. No, dvije trećine stanovništva više je usredotočeno na pregovore i želi da rat završi – pri čemu je polovica onih koji su spremni prihvatiti velike ustupke Ukrajine, a druga polovica željna je trenutnog prekida vatre, prema analizi anketnih podataka koju je proveo Bortnikov institut.
