# Čitanje Mlaćinog ratnog dnevnika izazvalo potresne reakcije u sudnici - Link: https://kockicetv.ba/citanje-mlacinog-ratnog-dnevnika-izazvalo-potresne-reakcije-u-sudnici/ - Published: 2025-12-03T15:50:10+00:00 - Author: REDAKCIJA **Dio prisutnih u sudnici pratio je čitanje ratnog dnevnika Dževada Mlaće ne skrivajući emocije, svjesni da su u pitanju zapisi čovjeka koji je, prema optužbama, odlučivao o sudbini njihovih najbližih. Najteže im je palo slušati dijelove u kojima Mlaćo zarobljene Hrvate, kasnije likvidirane, opisuje kao ekstremiste.** Jedna od najšokantnijih rečenica u dnevniku glasi: **“Zvanično ne smijemo imati zarobljenika, tajno ekstremni dio da se likvidira.”** Prema tužiteljstvu, ova rečenica potvrđuje da je Mlaćo, kao predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna, imao ključnu ulogu u organiziranju odvođenja i likvidacije hrvatskih ratnih zarobljenika u ljeto i jesen 1993. godine. ## **Tužitelj izdvojio dodatne dokaze iz ratnog dnevnika** Na suđenju pred Sudom BiH tužitelj Mladen Vukojičić izdvojio je još nekoliko rečenica iz Mlaćina dnevnika. U zapisu od 22. srpnja 1993., nastalom nakon 15. izvanredne sjednice, Mlaćo navodi kako se odluke radi “ekspeditivnosti” mogu donositi i bez zasjedanja Ratnog predsjedništva. To je bilo razdoblje početka provedbe plana **etničkog čišćenja Bugojna**, tijekom kojeg je protjerano više od 15.000 Hrvata. Kao ključni dokazi izdvojene su i rečenice: * **“Ekstremisti da se izdvoje i nikom ne predaju.”** * **“Bojovnike odvesti u KPD Zenica, a ekstremni dio zadržati u Bugojnu.”** Ratni dnevnik, koji je izuzet u pretresu 16. travnja 2007., ranije je već korišten kao zakonit dokaz. Na pitanje odvjetnice Sabine Mehić o zakonitosti zapisnika, tužitelj je pojasnio: **“Pretres je izvršen po nalogu Suda BiH, a zapisnik je potpisao sam Mlaćo.”** Pravni zastupnik obitelji žrtava, Bruno Božić, naglasio je da su primjedbe obrane neutemeljene, jer je dnevnik već potvrđen kao valjan dokaz u prethodnim postupcima. ## **Obitelji stradalih: ‘Ovi su zapisi dokaz sudbine naše djece’** Čitanje dnevnika ponovilo je snažan emocionalni udarac za obitelji poginulih. Mnogi su drugi put slušali kako Mlaćo likvidirane hrvatske zarobljenike naziva “ekstremistima”. Marinko Šimić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Bugojna, istaknuo je da su ubijeni mladići bili branitelji svog naroda:**“To su bili mladići od 19 ili 20 godina, koji su branili svoj narod najprije od srpske agresije, ne sluteći da će im kasnije muslimanske snage zabiti nož u leđa. Među njima su bili moji prijatelji Ivo i Niko Miloš.”** Bol, ogorčenje i očekivanje pravde i dalje obilježavaju svaku sudsku raspravu, dok se pred Sudom BiH iznose detalji koji osvjetljavaju događaje iz Bugojna 1993. godine.