# 33 GODINE OD POČETKA GOLGOTE KOTOR VAROŠI: Sustavni progon Hrvata, logori, ubojstva i egzodus koji je promijenio povijest kraja - Link: https://kockicetv.ba/33-godine-od-pocetka-golgote-kotor-varosi-sustavni-progon-hrvata-logori-ubojstva-i-egzodus-koji-je-promijenio-povijest-kraja/ - Published: 2026-06-11T07:26:42+00:00 - Author: REDAKCIJA **Na današnji dan, 11. lipnja, navršavaju se 33 godine od početka jednog od najtragičnijih poglavlja u novijoj povijesti Hrvata Kotor Varoši. Sustavno organizirani napadi, logori, ubojstva civila, paljenje sela i masovni progon doveli su do gotovo potpunog nestanka hrvatskog stanovništva iz kraja koji je stoljećima bio njihov dom.** Kotor Varoš i okolna sela početkom 1990-ih bili su primjer multietničke sredine u kojoj su zajedno živjeli Hrvati, Bošnjaci i Srbi. Međutim, raspad bivše Jugoslavije i ratna zbivanja ubrzo su prekinuli dugogodišnji suživot. ## Prijetnje koje su najavile tragediju Tijekom proljeća 1992. godine članovi SDS-a zahtijevali su od predstavnika hrvatskog i bošnjačkog naroda da prihvate priključenje područja Kotor Varoši novoformiranoj SAO Bosanskoj Krajini. Nakon odbijanja uslijedile su prijetnje, pojačano naoružavanje srpskih sela i dolazak vojnih snaga. Dok su Hrvati i Bošnjaci vjerovali kako će njihova sredina ostati pošteđena rata, situacija se ubrzano mijenjala. Zrakoplovi JNA nadlijetali su područje, oružje Teritorijalne obrane preuzeto je i odvezeno prema Banjoj Luci, a u srpska sela stizale su velike količine naoružanja. ## Dan kada je sve počelo Dana 11. lipnja 1992. godine srpske vojne i paravojne snage, uz podršku jedinica bivše JNA, zauzele su Kotor Varoš. Akcija je bila detaljno planirana. Hrvatski i bošnjački civili masovno su uhićeni, a muškarci stariji od 15 godina odvođeni su u logore smještene u zgradu Starog suda, Pilanu, srednju školu i Maslovare. Počela su premlaćivanja, mučenja, pljačke i prva ubojstva. Posebno su stradali ugledni predstavnici hrvatske i bošnjačke zajednice, dok su njihove obitelji ostajale nezaštićene. ## Logori, zlostavljanja i prve žrtve Svjedočanstva preživjelih govore o brutalnim mučenjima, psihičkom zlostavljanju i ponižavanju zatvorenika. Muškarci su odvođeni pred očima svojih obitelji, a žene, djeca i stariji ostajali su izloženi prijetnjama, pljačkama i nasilju. U prvim danima okupacije ubijeni su brojni civili, među kojima i Drago Anušić te policajac Ilija Draguljić. Logoraši su danima držani bez dovoljno hrane i vode, izloženi svakodnevnim premlaćivanjima i neizvjesnosti. ## Krvavi lipanj: Granatiranje sela i masakri civila Već 12. lipnja započela su masovna granatiranja hrvatskih i bošnjačkih sela. U napadima su korišteni minobacači, topništvo, tenkovi pa čak i zrakoplovi. Među najtežim zločinima bio je napad na hrvatsko selo Bilice 23. lipnja 1992. godine, kada je ubijeno 13 civila, uključujući i 14-godišnjeg Ivicu Pilića. Brojna sela su spaljena, opljačkana i potpuno uništena. Stanovništvo je spas tražilo u šumama i planinama, dok su se prve skupine branitelja pokušavale organizirati za obranu svojih domova. ## Strijeljanja i nezapamćena zvjerstva Jedan od najmračnijih dijelova tragedije dogodio se tijekom ljeta 1992. godine kada su deseci zarobljenika strijeljani bez suđenja. Preživjeli svjedoci opisivali su masovna pogubljenja, bacanje tijela u rijeke i zločine koji su šokirali čak i iskusne istražitelje ratnih zločina. U Vrbanjcima i okolnim mjestima ubijeni su brojni civili koji su prethodno položili oružje vjerujući obećanjima da će biti pošteđeni. Masovne grobnice i danas svjedoče o razmjerima tragedije. ## Uništene crkve i pokušaj brisanja tragova Katolička crkva u Kotor Varoši zapaljena je 2. srpnja 1992. godine. Vatrena stihija potpuno je progutala unutrašnjost crkve, dok su crkveni tornjevi kasnije minirani. Istovremeno su uništavani vjerski i kulturni simboli hrvatskog naroda, a propaganda je pokušavala prikriti odgovornost za počinjene zločine. ## Egzodus koji je promijenio demografsku sliku Tijekom srpnja i kolovoza organizirani su humanitarni konvoji kojima su civili napuštali Kotor Varoš. Posljednji veliki egzodus dogodio se 17. listopada 1992. godine kada su, temeljem međunarodnih dogovora, preostali Hrvati i Bošnjaci napustili područje. Tako je završila četveromjesečna golgota tijekom koje su razorena sela, uništena imovina i ugašen dotadašnji način života. ## Strašna bilanca Prema dostupnim podacima: * Ubijena su **174 Hrvata** s područja Kotor Varoši. * Ukupan broj hrvatskih i bošnjačkih žrtava procjenjuje se na oko **300 ubijenih**. * Oko **350 osoba vodi se kao nestalo ili je prošlo kroz različite oblike zatočenja**. * Protjerano je gotovo cjelokupno hrvatsko stanovništvo iz grada i 23 okolna sela. * Većina hrvatskih sela potpuno je spaljena ili teško devastirana. ## Sjećanje koje ne smije izblijedjeti Trideset i tri godine nakon početka stradanja, Kotor Varoš ostaje simbol jednog od najvećih progona Hrvata u Bosni i Hercegovini tijekom rata. Brojne obitelji još uvijek tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih, dok preživjeli svjedoci upozoravaju da istina o zločinima ne smije biti prešućena. Obljetnica 11. lipnja podsjeća kako su mir, sloboda i pravo na život plaćeni visokom cijenom te da žrtve Kotor Varoši zaslužuju trajno mjesto u kolektivnom sjećanju hrvatskog naroda i Bosne i Hercegovine.